U Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o perspektivama za Bosnu i Hercegovinu od 2023. do 2025. godine, koja je usvojena na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH, predviđa se ekonomski rast u ovom periodu od oko 2,5% na godišnjem nivou.
Pretpostavlja se da bi ključni oslonac ekonomskog rasta tokom ovog perioda trebala predstavljati domaća tražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija.
Predviđa se da bi se u 2023. godini u BiH mogao očekivati sporiji rast inflacije u odnosu na prethodnu godinu (6,7%).
Na sjednici je usvojena i Informacija Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar-oktobar 2022. godine u kojoj se navodi da je nastavljen trend rasta ekonomske aktivnosti u BiH iz prethodne godine.
Prema Informaciji, unatoč izazovima kao što su ukrajinska kriza i pojačani inflatorni pritisci u zemljama EU 27 u tom periodu zabilježen je relativno snažan ekonomski rast od oko 4% u odnosu na isti period prethodne godine, zahvaljujući prvenstveno rastu finalne potrošnje. Uz rast finalne potrošnje od 3,1% u prvom polugodištu prošle godine i rast zaposlenosti za oko 2% zabilježen je dvocifren rast novčanih priliva iz inozemstva, uz kreditni rast sektora stanovništva za oko 5%, što je u konačnici omogućilo rast privatne potrošnje u BiH.
Ekonomska kretanja u prvom polugodištu 2022. godine kako u BiH tako i u svijetu obilježili su pojačani inflatorni pritisci. Tako je rast svjetskih cijena u prvom polugodištu prošle godine, prema podacima IMF-a, iznosio skoro 50%, pri čemu su najznačajnija povećanja ostvarena u okviru kategorija energenti 97% (sirova nafta 66,5%, prirodni plin 213%) i hrane 20,5%. Ova globalna cjenovna kretanja rezultirala su naglim povećanjem cijena roba i usluga u BiH u periodu januar – oktobar prošle godine, kada je registriran rast indeksa potrošačkih cijena (CPI) od 13,7% u odnosu na isti period prethodne godine.