Svjetske cijene prehrambenih proizvoda porasle su u septembru, pod utjecajem pooštravanja uvjeta opskrbe i velike potražnje za osnovnim proizvodima poput pšenice i palminog ulja, izvijestila je danas Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-ov indeks cijena hrane u septembru je u prosjeku iznosio 130 bodova, što je 1,2% više u odnosu na august i 32,8% više nego u septembru 2020.
FAO-ov indeks cijena žitarica u septembru je porastao za 2% u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu su svjetske cijene pšenice porasle za gotovo 4% – i čak 41% više nego godinu dana ranije – zbog pooštravanja izvoznih mogućnosti usred velike potražnje.
Svjetske cijene pirinča također su porasle u septembru, dok su se cijene kukuruza povećale za umjerenih 0,3% (u prosjeku 38% više u odnosu na prošlu godinu) zbog poboljšanih globalnih izgleda usjeva i početka berbe u SAD i Ukrajini.
FAO-ov indeks cijena biljnog ulja porastao je 1,7% u septembru, i oko 60% u odnosu na septembar 2020., jer su međunarodne cijene palminog ulja dostigle desetogodišnje najviše vrijednosti zbog snažne globalne uvozne potražnje i zabrinutosti zbog nedostatka radne snage migranata koji utiču na proizvodnju u Maleziji.
Svjetske cijene uljane repice također su značajno porasle, dok su kotacije soje i suncokretovog ulja pale.
FAO-ov indeks cijena mliječnih proizvoda povećao se za 1,5% u odnosu na august, jer su solidna globalna uvozna potražnja i sezonski faktori u Evropi i Okeaniji povisili međunarodne kotacije za sve mliječne proizvode, posebno maslac.
FAO-ov indeks cijena šećera bio je 0,5% veći u odnosu na prethodni mjesec (i 53,5% u odnosu na godinu dana ranije), potpomognut nepovoljnim vremenskim uvjetima i višim cijenama etanola u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku šećera.
FAO indeks cijena mesa u septembru je nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec i na godišnjem je nivou porastao za 26,3%.
Kotacije ovčjeg i goveđeg mesa porasle su zbog otežanih uslova opskrbe, dok su one za peradarsko i svinjsko meso opale uslijed obimne globalne ponude prve i manje potražnje za drugom u Kini i Evropi.
Rekordna proizvodnja žitarica
Svjetska proizvodnja žitarica 2021. godine na putu je da dostigne rekord svih vremena od 2.800 miliona tona, ali to je manje od predviđenih potreba potrošnje u marketinškoj sezoni 2021/22, prema novim projekcijama u najnovijem FAO-ovom izvještaju o ponudi i potražnji žitarica.
FAO sada predviđa ubiranje 776,7 miliona tona pšenice 2021. godine, s očekivanim većim prinosima u istočnoj Evropi i Australiji koji umanjuju vremenske prilike i pad proizvodnje zasnovan na sadnji predviđen u Kanadi i Ruskoj Federaciji. Prognoza za globalnu proizvodnju krupnog zrna sada je vezana na 1 504 miliona tona, a globalne žetve sirka i ječma rastu brže od one za kukuruz. Svjetska proizvodnja pirinča predviđena je na 50 miliona tona, što je novi rekord, koji prvenstveno odražava poletnija očekivanja od indijskog glavnog usjeva.
U isto vrijeme, svjetska iskorištenost žitarica za 2021./22. sada se predviđa na 2.811 miliona tona, što je 1,8% više u odnosu na prethodnu sezonu.
Očekuje se da će omjer zaliha žitarica i upotrebe 2021/22. u svijetu biti 28,4%, u odnosu na 29,2% u prethodnoj godini.
