Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija kazao je na današnjoj pres-konferenciji organiziranoj povodom prve godišnjice rada, da je ovaj saziv Vijeća ministara formiran godinu dana nakon Općih izbora, te da je kompletiran tek polovinom 2020. godine.
Naglasio je da su u fokusu rada trebali biti ekonomija i borba protiv ilegalnih migracija, ali da je na politike utjecala pandemija koronavirusa. Stoga su, kako je rekao, na početku morali pribjegavati nekim vrlo nepopularnim mjerama, poput zatvaranja granica, pooštravanje kontrole ulaska građana BiH u zemlju, itd.
Takođe, dodao je Tegeltija, morao se osiguravati sistem nabavke repromaterijala i sirovina za proizvodnju, te omogućavanje izvoza kroz sistem zelenih koridora.
Dodao je i da su zbog pandemije i pada ekonomije u pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama u relativno kratkom periodu obezbijedili finansijsku potporu od 700 miliona eura, koja je proslijeđena entitetima (koji su dio sredstava prenijeli lokalnim zajednicama i kantonima) kako bi se nadomjestio gubitak javnih prihoda te omogućila podrška realnom sektoru.
Tegeltija je podsjetio da je u okviru mehanizma brze intervencije od MMF-a obezbijeđeno 330 miliona eura, makrofinansijske pomoći od Evropske unije 250 miliona eura, podrškom Evropske komisije 80 miliona eura, te u okviru sistema Svjetske banke nešto više od 30 miliona eura za podršku zdravstvenom sektoru.
Odgovarajući na upite novinara o novom, proširenom kreditnom aranžmanu sa MMF-om vrijednom oko 1,5 milijardi KM, Tegeltija je izjavio da neće biti prvi put da se u prvom krugu pregovora ne postigne dogovor sa MMF-om oko aranžmana. Izrazio je sumnju da će se do 8. januara, kada je krajnji rok, postići saglasnost sa MMF-om oko aranžmana. Dodao je da neki uvjeti MMF-a nisu usklađeni sa ciljevima ovog aranžmana.
Na upit vezan za ispunjavanje uvjeta za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU, Tegeltija je kazao da su najmanji pomaci postignuti u dijelu koji se odnosi na vladavinu prava.
