Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u saradnji sa Privrednom komorom Atine i Ambasadom Grčke u BiH, organizovala je danas u Sarajevu ‘Poslovni forum: BiH – Grčka’.
Dopredsjednik Komore Vjekoslav Vuković je tom prilikom privrednicima iz Grčke predstavio potencijale BiH, prije svega energetske, poljoprivredno-prehrambene, drvo- prerađivačke, metalske i građevinske, te turizma.
“Kada govorimo o vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH s Grčkom, ne možemo biti zadovoljni s njenim obimom, s obzirom na potencijale dvije zemlje”, kazao je Vuković te izrazio nadu da će u narednom periodu biti poduzete aktivnosti koje će doprinijeti povećanju obima razmjene, ali i investicija grčkih kompanija u BiH.
U okviru plenarnog dijela Foruma pristutnima su se obratili i Georgakis Stavros, član Izvršnog odbora Privredne komore Atine, Georgios Iliopoulos, ambasador Ambasade Grčke u BiH, te Tanja Milašinović Martinović, savjetnik u Minsitarstvu vanjskih poslova BiH.
O investicionim prilikama na Forumu je govorila Slavica Korica, pomoćnik direktora Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, dok je o iskustvu grčkih investitora u BiH govorio Vladan Nastić, direktor kompanije Alpro iz Vlasenice (članica grupacije Alumil).
“Investicija Alumila u procesu privatizacije, čime je postao većinski vlasnik Alpro a.d., bio je pozitivan potez i jedan od vrlo rijetkih primjera uspješne privatizacije u BiH. Od tada Alpro je postao bolja kompanija, započeli smo sa novim ciklusom investiranja što se nastavilo i dalje”, rekao je Nastić.
Nakon plenarnog dijela Poslovnog foruma upriličeni su i bilateralni razgovori predstavnika 17 bosanskohercegovačkih i 8 grčkih kompanija.
U 2018. godini obim razmjene dvije zemlje je bio oko 93 miliona KM, od čega je 15 miliona izvoz i skoro 78 miliona uvoz iz Grčke. BiH je u 2018. na tržište Grčke plasirala uglavnom proizvode koji su se odnosili na drvoprerađivačku industriju, posebno kraft papir i ambalažni kartonski papir.
Također, ostavren je izvoz koji se odnosio na detonatore koji se primjenjuju u namjenskoj i u civilnoj industriji, te određeni broj proizvoda iz metaloprerađivačkog sektora. Istovremeno, vodeći uvozni proizvodi su bili iz hemijskog sektora, agrumi, voće, kao i određeni broj hemijskih proizvoda koji se koriste za higijenu i njegu.
