Obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. iznosio je 45 milijardi i 413,58 miliona KM i manji je za 4,39 posto, odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu, istaknuto je danas u Sarajevu na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK).
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici medija, diplomatskog kora, bh. institucija i kompanija, a o trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni govorili su predsjednik Komore Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistema Slaviša Ćeranić.
“Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou Evropske unije. Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja… su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH. Pored toga, značajan uticaj na razmjenu je imala visoka referentna 2022. godina, kada su se desile tršižne neravnoteže i vještačko povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire, došlo je do smanjenja potražnje, te posljedično i izvoza”, kazao je predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković.
Vrijednost izvoza u 2023. godini iznosila je 17,2 milijardi KM, što je manje za 1,20 mlrd. KM ili 6,57% u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 mrld. KM, što je manje za 875,6 miliona KM ili 3,01% u odnosu na godinu ranije. Vanjskotrgovinski deficit BiH iznosio je 11,07 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,8%.
BiH je, rečeno je, skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, stoga 72,3% od cjelokupnog izvoza se plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32% učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17%), Njemačka (11,63%), Slovenija (8,38%,) i Italija (7,99%).
Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116%) i Njemačka (106%). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd. KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM).
“I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116%, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe“, kazao je Vuković.
Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolovana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM).
Potpredsjednik VTK BiH Zdravko Marinković rekao je da metalska i elektroindustrija, te drvna industrija predstavljaju okosnice izvoza BiH i da ove dvije grane zajedno ostvaruju oko 50 posto ukupnog izvoza iz BiH. Istakao je da ove dvije grane u ukupnom izvozu sudjeluju sa 8,65 milijardi KM.
Direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH Slaviša Ćeranić istakao je potencijale sektora hemije i plastike, kao i poljoprivredno-prehrambenog sektora BiH.
Naveo je da je u sektoru plastike u odnosu na 2019. godinu zabilježen rast za više od 60 posto , te da je izvoz ovog sektora iznosio 808 miliona KM. Sektor hemije u tom periodu rastao je za oko 20 do 25 posto, a nivo izvoza je oko 1,15 milijardi KM.
Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stepen agilnosti, otpornosti ali i fleksibilnosti.
Nakon prezentacije održan je panel ‘Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini’ na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi uspjeli da zadrže svoje kupce te prošire poslovanje na druga nova tržišta.
Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređenje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za indirektno oporezivanje).
