Vlada FBiH usvojila Dokument okvirnog budžeta za period 2022-2024.

Za Federaciju BiH se u 2021. godini projicira oporavak i rast ekonomije od 2,8% kao i u godini prije krize, dok se u periodu od 2022. do 2024. godine projicira rast ekonomije od 3,1%, 3,3% i 3,6% respektivno

0
233
Sjednica Vlade Federacije BiH: (Foto: Arhiv)

Vlada FBiH danas je na sjednici u Sarajevu usvojila Dokument okvirnog budžeta (DOB) Federacije BiH za period od 2022. do 2024. godine. Ovaj dokument je sačinjen u skladu sa Zakonom o budžetima FBiH i predstavlja osnovu za izradu budžeta FBiH i nižih nivoa vlasti. DOB sadrži makroekonomske i projekcije javnih prihoda, upravljanje javnim rashodima, budžetske prioritete, te gornje granice rashoda budžetskih korisnika FBiH za tekuću i slijedeće dvije fiskalne godine.
U 2021. godini MMF projicira rast svjetske ekonomije od 3,3 posto, a Evropska komisija rast od 3,4 posto. Svjetska banka za zapadni Balkan projicira rast ekonomije u 2021. godini od 4,4 posto, dok se za period od 2022. do 2023. godina očekuje blaži rast od 3,7 posto, što je posljedica smanjenih investicija u kriznom periodu, posebno smanjenih investicija u oblasti industrije.
Prema projekcijama, BiH će u 2021. godini, usljed pozitivnih kretanja u okruženju i zemlji, ostvariti realni rast od 2,3 posto, dok međunarodne institucije očekuju i veći ekonomski rast BiH, i to Svjetska banka od 2,8 posto, a MMF od 3,5 posto.
Za Federaciju BiH se u 2021. godini projicira oporavak i rast ekonomije od 2,8 posto kao i u godini prije krize, dok se u periodu od 2022. do 2024. godine projicira rast ekonomije od 3,1 posto, 3,3 posto i 3,6 posto respektivno, pod pretpostavkom rasta glavnih odrednica ekonomskog rasta privatne potrošnje i investicija.
Vlada je danas zadužila Federalno ministarstvo finansija da, nakon što Fiskalno vijeće BiH usvoji Dokument globalnog okvira fiskalne bilance i politka za period od 2022. do 2024. godine, u slučaju potrebe revidira DOB Federacije BiH i dostavi joj ga na razmatranje i usvajanje.
U oblasti javnih prihoda se namjeravaju poduzeti mjere za zaštitu radnih mjesta putem stručnog obrazovanja nezaposlenih osoba, mjere za smanjenje fiskalnog opterećenja za stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja, te stvaranje pretpostavki za održavanje poslovanja sektora koji su najviše pogođeni krizom i za povećanje konkurentnosti proizvodnje posebno malih i srednjih preduzeća.
Jedan od ključnih ciljeva Vlade Federacije BiH je osiguranje likvidnosti i stabilnosti budžeta koja će omogućiti stabilnost u isplati penzija, boračkih i socijalnih naknada, te svih ostalih davanja koja se isplaćuju iz budžeta FBiH.

Inicijativa za oslobađanje PDV-a na energente u slobodnim zonama

Na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, Vlada FBiH danas je prihvatila inicijativu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV), te predlaže Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da kod Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokrene ovu inicijativu.
Cilj inicijative je stvaranje uslova za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost dobara (električna energija, voda, plin ili slično), neophodnih za finalnu proizvodnju roba privrednih subjekata koji se bave proizvodnim djelatnostima u slobodnim zonama.
U inicijativi je navedeno da je analizom faktora uspjeha u poslovanju slobodnih zona u zemljama okruženja utvrđeno da je jedan od ključnih razloga za interes i uspjeh ovog modela poslovanja činjenica da su slobodne zone oslobođene plaćanja PDV-a na energente, što u Bosni i Hercegovini nije slučaj.
Odredbe kojima se reguliraju posebna oslobađanja od PDV-a u BiH ne odnose na dobra koja su namijenjena krajnoj upotrebi ili potrošnji u slobodnoj zoni. Ovaj problem ne proizilazi iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost, već iz Pravilnika o primjeni ovog zakona, jer se njegovim odredbama propisuje da se oslobađanje plaćanja iz Zakona o PDV-u, a u svezi sa isporukama u slobodne zone i carinska skladišta, primjenjuje samo na dobra koja nisu u slobodnom prometu. Međutim, ovo oslobađanje se ne primjenjuje na dobra koja su namijenjena krajnjoj upotrebi ili potrošnji u slobodnoj zoni ili carinskom skladištu, istaknuto je u inicijativi.
Važno je istaknuti da su sve četiri slobodne zone u BiH, a koje se nalaze se u Federaciji BiH, izrazile svoju punu podršku inicijativi ocjenjujući da bi predložene izmjene Pravilnika predstavljale značajan iskorak u privlačenju investicija u ovaj model poslovanja. Naglašeno je i da bi na ovaj način došlo do otvaranja novih proizvodnih pogona, povećanje broja uposlenih, kao i povećanja izvoza proizvoda i usluga iz BiH.