Vijeće ministara BiH jednoglasno je utvrdilo Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu, uz korekcije na sjednici koje se, među ostalim, odnose na povećanje budžeta Ministarstva obrane BiH za 1,75 miliona KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, te povećanja budžeta Predsjedništva BiH za 500.000 KM.
Istodobno je smanjen budžet Ministarstva sigurnosti BiH za 950.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, Ureda za veterinarstvo za 500.000 KM i Zavoda za izvršenje sankcija, proitvora i drugih mjera za 800.000 KM.
Ministarstvo financija i trezora dostavit će odmah Nacrt budžeta Predsjedništvu BiH, ovlaštenom za njegovo predlaganje Parlamentarnoj skupštini BiH, koja u konačnici usvaja ovaj zakon, uz prijedlog da se razmatra po hitnoj proceduri.
Ukupni prihodi, primici i financiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2024. godinu iznose milijardu i 355,4 miliona KM, što je povećanje za 40 miliona KM u odnosu na budžet institucija BiH za 2023. godinu. Prihodi od indirektnih poreza planirani su u iznosu od milijardu 20,5 miliona KM i na istom su nivou kao prethodne godine, kada su povećani za oko 155 miliona KM u odnosu na budžet za 2022. godinu. Među ostalim izvorima financiranja su neporezni prihodi institucija BiH u iznosu 248.049.000 KM, što je povećanje za oko 95,9 miliona KM u odnosu na godinu ranije.
Ukupni rashodi institucija BiH iznose milijardu i 355,4 miliona KM i veći su za 3% u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje vanjskog duga BiH iznosi 1.430.733.053 KM. Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje vanjskog duga BiH u budžetu za 2024. godinu iznose 2.786.133.053 KM, što je povećanje za 224.766.691 KM ili 9% u odnosu na 2023. godinu.
Nacrtom budžeta prioritetno se podržava nastavak reformi i ispunjenje uvjeta za Evropsko partnerstvo te provedba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo Dokument okvirnog Budžeta (DOB) institucija Bosne i Hercegovine za period 2024 – 2026. godine, usuglašen s Globalnim okvirom fiskalne bilance i politika u BiH za ovo razdoblje, a koji je Fiskalno vijeće BiH usvojilo 23.1.2024. godine.
Financijska potpora projektima u BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je četiri odluke kojima Vijeće ministara BiH s 62 milona KM podržalo projekte cestovne infrastrukture, razvoj sektora telekomunikacija i informacijskog društva te komunikacija, kao i financiranje infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Radi se o Odluci o utvrđivanju namjene dijela sredstava uplaćenih od dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra za pružanje usluga putem mobilnih pristupnih sistema, ukupno vrijednoj 50 miliona KM. Na ovaj način utvrđena je namjena i korisnici sredstava u iznosu od 15.750.000 KM za projekte u oblasti razvoja sektora komunikacija i informacijskog društva u BiH te 34.250.000 KM za projekte razvoja prometa u BiH.
U okviru dijela koji se odnosi na razvoj sektora komunikacija i informacijskog društva u BiH za integraciju SDH mreže i optičke mreže Elektroprijenosa BiH namijenjeno je 2 miliona KM, za unaprjeđenje sigurnosti servisa i sistema e-Vlade 1,75 miliona KM, a za realizaciju projekta ‘Finansiranje usluga proširivanja i održavanja Integriranog sistema video-nadzora Granične policije BiH i Sistema automatskog prepoznavanja registracijskih tablica na graničnim prijelazima BiH 1,25 miliona KM.
Za izradu portala i baze podataka o infrastruktumim projektima namijenjeno je 500.000 KM, za provedbu Okvirne strategije širokopojasnog pristupa u BiH 1,25 miliona KM, te za projekte digitalne transformacije na području Federacije BiH 5.535.000 KM, na području Republike Srpske 3.375.000 KM, a na području Brčko distrikta BiH 90.000 KM.
Sredstva za razvoj prometa u BiH raspoređena su tako da je za rekonstrukciju međudržavnog mosta Brčko (Bosna i Hercegovina) – Gunja (Republika Hrvatska) namijenjeno 5 miliona KM, za rekonstrukciju mosta Novi Grad (BiH) – Dvor (RH) 5 miliona KM, a za unaprjeđenje plovnog puta rijeke Save na lokalitetu ‘Jaruge – Novi Grad’ milion KM.
Donijeta je i Odluka o utvrđivanju namjene sredstava deponiranih na namjenskom računu za projekte unaprjeđenja sektora cestovnog prometa u ukupnom iznosu 1.130.086,53 KM. Sredstva se raspoređuju za uspostavu elektroničkog registra u cestovnom prijevozu (600.000 KM), za uspostavu baze podataka o prometnim nezgodama, homologaciji, certifikaciji vozila i kataloga testovnih pitanja za polaganje vozačkog ispita (400.000 KM) i za informacijski sustav za tahografe (130.086,53 KM).
Danas donijetom Odlukom o korištenju prenesenih namjenskih sredstava uplaćenih na ime dodijeljene dozvole za univerzalne mobilne telekomunikacijske sisteme utvrđuje se način korištenja dijela prenesenih namjenskih sredstava uplaćenih u 2014. i 2015. godini u ukupnom iznosu od 4.451.852,50 KM. Ova sredstva namijenjena su za razvoj sektora telekomunikacija i sukladno Odluci, dodjeljuju se Vladi Federacije BiH (2.737.889,28 KM), Vladi Republike Srpske (1.669.444,69 KM) i Vladi Brčko distrikta BiH (44.518,53 KM).
Vijeće ministara BiH donijelo je i Odluku o upotrebi dijela sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH ostvarenog zaključno s krajem 2021. godine, u iznosu od 6.578.241,66 KM.
Sredstva su namijenjena za potporu razvoja i unaprjeđenje sektora komunikacija u BiH i dodjeljuju se Vladi FBiH (4.045.618,62 KM), Vladi RS (2.466.840,62 KM) i Vladi Brčko distrikta (65.782,42 KM)
Nema povećanja plata i regresa u institucijama BiH u 2024.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, usvojilo je pojedinačne odluke o visini osnovice za obračun plate i o visini regresa za godišnji odmor uposlenim u institucijama BiH za 2024. godinu, bez njihovog povećanja u odnosu na 2023. godinu.
Visina osnovice za obračun plate i u 2024. godini ostaje 600 KM, kao i regresa za godišnji odmor u institucijama BiH u iznosu 450 KM.
U cilju poboljšanja materijalnog položaja uposlenih, kao i zahtjeva reprezentativnih sindikata uposlenih u institucaijama BiH, korigirana je dnevnica za službena putovanja u zemlji s 25 KM na 40 KM.
Grant za jačanje kapaciteta Vlade RS
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog sporazuma o grantu br. TF0C4164 – Projekt za jačanje nadzora nad javnim poduzećima u Bosni i Hercegovini između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Međunarodne asocijacije za razvoj, djelujući kao administrator Višedonatorskog krovnog povjereničkog fonda za financijsko upravljanje.
Riječ je o grantu vrijednom 800.000 američkih dolara namijenjenom jačanju kapaciteta Vlade Republike Srpske za obavljanje njenih funkcija prikupljanja podataka i nadzora nad javnim poduzećima. Sredstva se usmjerevaju za jačanje informacijsko- komunikacijskih tehnologija (IKT) u Generalnom sekretarijatu Vlade RS.
Osigurano još 5 miliona eura zajma za tramvajsku prugu Ilidža – Hrasnica
Vijeće ministara BiH utvrdilo je i dostavit će Predsjedništvu BiH Prijedlog ugovor broj 1. o Amandmanu na Ugovor o zajmu potpisan 1.2.2023. godine (GrCF2 W2 E2 – Tramvajska pruga Ilidža – Hrasnica) između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj, a za bh. potpisnika je predložen ministar financija i trezora.
Radi se o pet miliona eura dodatnog zaduženja s alokacijom na Federaciju BiH, Kanton Sarajevo – Ministarstvo prometa KS, s rokom otplate od 15 godina, uz grejs period od tri godine i povoljnu EURIBOR kamatu.
Stagnira izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a uvoz u porastu
Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Bosne i Hercegovine sa svijetom za 2023. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Prema analizi, ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u stalnom je porastu, ali izvoz u posljednje dvije godine stagnira na razini od milijardu KM, dok uvoz raste i dostigao je vrijednost od 4,5 milijarde KM u 2023. godini. Deficit od 3,5 milijarde KM i pokrivenost uvoza izvozom od 23% ukazuje na visoku osjetljivost BiH na nagle promjene i poremećaje u trgovini hranom. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi čine solidnih 6% u ukupnom izvozu iz BiH na inozemno tržište, dok je na strani uvoza taj udio veći i iznosi oko 16%.
BiH nema jasnu konkurentnu prednost, osim u tri podsektora i to: mljekarskom, voćarskom i povrtlarskom. Vodeći izvozni proizvod je i dalje je ulje od sjemena suncokreta koji je zabilježio pad izvoza za 19% u 2023. godini, a manji izvoz je evidentan i za bijeli šećer za 40%, te smrznute maline za 34%.
Evropska unija je tradicionalno ključni trgovinski partner BiH. Oko 55% uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u BiH je iz EU, dok se na tržište EU iz BiH plasira oko 46% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a najviše u Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Sloveniju i Austriju, i u nešto manjim iznosima u Švedsku i Francusku. Istodobno, oko 85% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU na tržište BiH je iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Poljske, Mađarske, Nizozemske, Austrije i Slovenije.
I tržište CEFTA-e, gdje prednjači Srbija, je značajan trgovinski partner BiH kada je riječ o trgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Iz BiH je na tržište CEFTA-e tokom 2023. godine izvezeno oko 41% od ukupnog izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda, dok je uvezeno oko 29%.
Potpora privrednicima za povrat PDV-a na načelu reciprociteta
Vijeće ministara BiH prihvatilo je Inicijativu Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje za pokretanje procedura za uspostavu bilateralne uzajamnosti (reciprociteta) o vraćanju PDV-a ino-poreznim obveznicima između Bosne i Hercegovine i drugih država.
Prihvaćanjem bilateralne uzajamnosti stvaraju se pretpostavke da naši registrirani PDVobveznici, privrednici iz BiH, u tim državama mogu ostvariti pravo povrata PDV-a. Pravne prepreke u pogledu vraćanja PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedište na području BiH otklonjene su donošenjem Pravilnika o izmjenama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost iz 2020. godine, na temelju kojeg BiH po pitanju reciprociteta nema ograničenja.
Trenutno BiH ima odliv sredstava po osnovi povrata PDV-a ino-poreznim obveznicima, a nema sredstava od povrata inozemnog PDV-a. Stoga je Vijeće ministara BiH zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da shodno svojoj nadležnosti poduzme diplomatske aktivnosti prema državama koje imaju uvjet uzajamnosti, s tim da prioritet budu države s kojim BiH ima značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu. Na ovaj način se želi uspostaviti bilateralna uzajamnost vezano za vraćanja PDV-a i utvrditi datum bilateralne uspostave između BiH i drugih država.
Nema novca u budžetu za uvođenje Amber Alert sistema
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odgovora Ministarstva sigurnosti na zastupničku inicijativu Predraga Kojovića, Sabine Ćudić i Aide Baručije, zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, o uvođenju Amber Alert sistema u BiH.
Ministarstvo sigurnosti u Prijedlogu odgovora, koji je na današnjoj sjednici podržalo Vijeće ministara BiH, ističe da bi ovakvi sistemi imali višestruku korist za sigurnost djece, u slučaju nestanka maloljetne osobe na teritoriju BiH. Dodaje se kako Ministarstvo sigurnosti u 2024. godini nema planiranih budžetskih sredstava za ove namjene te kako je intencija da se za nabavku opreme iznađu donatorska sredstva.
U Prijedlogu odgovora se, među ostalim, ističe kako je za provedbu ovih aktivnosti potrebno uključenje i saglasnost svih nivoa vlasti, prvenstveno ministarstava unutarnjih poslova te da Ministarstvo sigurnosti nastavlja koordinirati aktivnosti u ovom području.
