Na sjednici je usvojen Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za prvo polugodište 2024. godine, koje će biti dostavljeno Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini BiH.
Ukupno ostvareni prihodi, financiranje i primici na raspolaganju institucijama BiH u prvom polugodištu 2024. godine iznosili su 740.845.629 KM, ili 115 posto u odnosu na planirano budžetom za 2024. Od ovog iznosa s Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje povučeno je 500.322.942 KM.
Ukupno ostvareni rashodi i izdaci budžeta institucija BiH u prvom polugodištu 2024. iznosili su 563.149.679 KM i veći su za 32,8 miliona KM ili 6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Istodobno, u prva dva kvartala 2024. godine financiranje institucija BiH izvršeno je na temelju Instrukcije o privremenom financiranju institucija BiH jer je Zakon o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2024. godinu usvojen 19.7.2024. godine.
U prvom polugodištu 2024. godine sve obaveze dospjele po osnovi vanjskog državnog duga izmirene su u ukupnom iznosu od 679.992.260,55 KM.
Budžetska rezerva
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva financija i trezora o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve budžeta za prvo polugodište 2024. godine, koja će biti dostavljena Parlamentarnoj skupštini BiH.
Prema Informaciji, od planiranih ukupno 4.594.500 KM tekuće budžetske rezerve u ovom razdoblju je odobreno 30.000 KM, od čega je realizirano 12.699,06 KM.
Izmjena Odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, donijelo je Odluku o izmjenama i dopuni Odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u Bosni i Hercegovini.
Izmijenjenom odlukom predviđa se oslobađanje od obaveze plaćanja naknade za određene korisnike za potrebe naučno-istraživačkih ustanova i za korisnike radiofrekventnog spektra u trajanju od osam dana za koje dozvolu izdaje Regulatorna agencija za komunikacije (RAK). Također, briše se odredba koja je predviđala da Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa, može dati posebna izuzeća od naplate radiofrekventnog spektra.
S ciljem poticanja razvoja usluga temeljenih na satelitskim sistemima ili hibridnim sistemima koji djelomično koriste satelitsku strukturu, za 40% je umanjen godišnji iznos naknada po 1 MHz dodijeljenog radiofrekventnog spektra u satelitskoj službi. Procijenjeno je da će to dovesti do pada prihoda po ovom osnovu od 144.000 KM na godišnjem nivou.
Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o naknadi za korištenje radiofrekventnog spektra u BiH stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se od 1.7.2024. godine.
Privremena suspenzija i smanjenje carinskih stopa u 2025.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba do 31.12.2025. godine.
Odlukom je obuhvaćeno 69 tarifnih oznaka, među kojima je 61 sadržana u odluci za prethodnu godinu, dok je osam novih. Radi se o tarifnim oznakama iz sektora tekstilne, industrije kože, obuće i namještaja, kemijske, metalne, prehrambene, grafičke i elektroindustrije. Odluka stupa na snagu danom donošenja, objavljuje se u ‘Službenom glasniku BiH’, a primjenjuje se od 1. januara 2025. godine.
U skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi, Vijeće ministara BiH na godišnjem nivou usvaja ovu privremenu mjeru s ciljem podrške domaćoj privredi te zadržavanju postojećih radnih mjesta i novom zapošljavanju.
Robe koje su obuhvaćene ovom odlukom su materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom, jer ih koriste bh. proizvođači u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji proizvoda za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i kvaliteti potrebnoj za proizvodnju gotovih proizvoda.
Ponavljanje tarifnih kvota za šećer
Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o ponavljanju količina tarifnih kvota od 50.000 tona u 2024. godini koje se odnose na uvoz sirovog šećera od šećerne trske za rafiniranje, u cilju zaštite prehrambene industrije u BiH.
Osim jačanja jedine domaće šećerane koja se nalazi u Brčko distriktu BiH, na ovaj način se štite i domaće kompanije koje u prehrambenoj industriji koriste šećer kao ulaznu sirovinu.
Vijeće ministara BiH donijelo je ovu odluku na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi BiH.
Financiranje programa saradnje između BiH, EU i Francuske
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma o financiranju za program suradnje (Interreg VI-C) URBACT IV za razdoblje 2021 – 2027. godine između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH, i Republike Francuske, koju predstavlja Nacionalna agencija za teritorijalnu koheziju (ANCT).
Program suradnje je usmjeren na integrirani razvoj u gradovima putem umrežavanja, razmjene iskustava i dobrih praksi, s ciljem poboljšanja politika i jačanja kohezijske politike u urbanim sredinama.
Ukupna vrijednost ovog programa iznosi 108.063.537 eura, od čega je financijski doprinos Evropske unije 84.769.799 eura, a razliku od 23.293.738 eura financirat će zemlje sudionice programa. Realizacija ovog sporazuma vršit će se potpisivanjem posebnih sporazuma o financiranju.
Program obuhvaća 27 zemalja članica EU te Švicarsku i Norvešku, uz zemlje korisnice IPA-e: Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Državna pomoć po stanovniku u 2023. iznosila 165,56 KM
Vijeće ministara BiH usvojilo je Godišnji izvještaj o državnoj pomoći u Bosni i Hercegovini u 2023. godini iz kojeg je vidljivo da je ukupna državna pomoć povećana u odnosu na prethodne godine.
Prema Izvještaju, ukupno evidentirana državna pomoć u BiH u 2023. godini iznosi 584.637.488 KM ili 298.920.401,05 eura, što je povećanje od 103.881.716 KM, odnosno 21,60% u odnosu na 2022. godinu, te povećanje od 143.107.836,84 KM, odnosno 32,40% u odnosu na 2021. godinu.
Ukupnu državnu pomoć čini državna pomoć u sektoru industrije i usluga (horizontalna i vertikalna), državna pomoć male vrijednosti (de minimis pomoć), državna pomoć za obavljanje usluga od općeg ekonomskog interesa i državna pomoć u poljoprivredi i ribarstvu.
Udio ukupne državne pomoći u BDP-u u 2021. godini iznosio je 1,18%, u 2022. godini 1,05%, a u 2023. godini 1,19%.
Istovremeno, državna pomoć po stanovniku u 2023. godinu iznosi 165,56 KM, što predstavlja povećanje za 21,61%, odnosno 29,42 KM u odnosu na 2022, te povećanje za 32,41% odnosno 40,53 KM u odnosu na 2021. godinu.
