Bosna i Hercegovina je zvanično 121. zemlja koja je ratificirala Kigali amadman Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač.
Nakon što su višegodišnje prethodne radnje omogućile sprovođenje mjera i obaveza Kigali amandmana kroz institucionalni i zakonski okvir, 26.05.2021. je Depozitar UN HQ New York primio instrument o ratifikaciji, saopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Sprovođenje Montrealskog protokola i njegovih amandmana je značajno doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena kroz smanjenje potrošnje brojnih tvari koje oštećuju ozonski omotač, a ta se njegova učinkovitost kroz statističke argumente višestruko potvrdila.
Kigali amandman Montrealskog protokola o supstancama koje oštećuju ozonski omotač stupio je na snagu 1. januara 2019. godine, nakon što ga je ratifikovalo 65 zemalja. Cilj amandmana je smanjenje proizvodnje i potrošnje hidrofluorougljovodonika (HFC-a), gasova sa visokim efektom staklene bašte (GHG) jer je povećana upotreba HFC-a kao alternativne supstance zagrijavanje atmosfere postala nova briga. Članice Montrealskog protokola su usvojile u Kigaliju 2016. sporazum o HFC-ima.
Prema Kigali amandmanu, sve zemlje će postepeno obustaviti HFC-ove za više od 80 posto u narednih 30 godina i zamijeniti ih prihvatljivijim alternativama. Određena grupa razvijenih zemalja početi će sa smanjivanjem emisija u 2019. godini.
Krajem 2018. godine UN je objavio izvještaj kojim je potvrđeno da ozonski omotač pokazuje znakove trajnog oporavka od šteta uzrokovanih ljudskim aktivnostima te se potpuni oporavak predviđa do 2060. godine.
Pod pretpostavkom da amandman podrže sve zemlje potpisnice Montrealskog protokola, globalno zagrijavanje bi se ograničilo za 0,5°C do kraja ovog stoljeća te se tako dodatno zaštitio ozonski omotač.
Planirano je sprovesti sve obaveze kroz tri faze i tri grupe zemalja: razvijene zemlje koje su započele postupno smanjenje HFC-a već od 2019. godine, druga grupa zemalja (Bahrein, Indija, Iran, Irak, Kuvajt, Oman, Pakistan, Katar, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati) kojima obveza smanjenja nivoa proizvodnje i potrošnje HFC-a nastupa 2024., i za nekoliko preostalih zemalja svijeta proces započinje 2028. godine.
Prema Kigali amandmanu zemlje su podijeljene u 4 grupe zemalja sa četiri različite kontrolne mjere. Bosna i Hercegovina u skladu sa Montrealskim protokolom pripada zemljama obuhvaćenim članom 5. Protokola i u obavezi je da uvede kontrolne mjere: Određivanje osnovne potrošnje za period 2020-2022; Zamrzavanje potrošnje na prethodno određeni osnovni nivo potrošnje 2024.; Smanjenje potrošnje za 10% do 2029. godine; Smanjenje potrošnje za 80% do 2045. godine.
Zemlje koje pripadaju pod član 5. Protokola obavezuju se da uspostave sistem uvoznih i izvoznih dozvola HFC supstanci, te da izvještavaju o potrošnji, što je BiH već ispunila kroz svoje obaveze pristupanju EU.
