Centralna banka Bosne i Hercegovine je u jesenjem krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija zadržala projekciju ekonomske aktivnosti u 2023. godini nepromijenjenom, na nivou od 1,6%, dok je projekcija inflacije korigovana naniže, do nivoa od 6,3%. U naredne dvije godine se očekuje oporavak ekonomske aktivnosti i dalje slabljenje inflatornih pritisaka.
Iz CBBiH navode da je u odnosu na majski krug srednjoročnih makroekonomskih projekcija (za period 2023 – 2024. godina), očekivani rast realnog BDP-a ostao nepromijenjen, i iznosi 1,6%.
“Projekciju rasta ekonomske aktivnosti za 2023. godine, u nivou od 1,6%, ocjenjujemo dosta skromnom, imajući u vidu nivo razvoja zemlje. Postepeni oporavak ekonomskih aktivnosti očekujemo u naredne dvije godine”, navode iz CBBiH.
U 2024. godini, uslijed novih informacija o slabljenju vanjske tražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, projiciran je nešto niži realni ekonomski rast, u odnosu na majski krug projekcija, do nivoa od 2,1%. Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine, pri stopi od 3,5%.
CBBiH u 2023. godini projicira inflaciju od 6,3%, što je za 1,4 procentni poen niže u odnosu na krug srednjoročnih projekcija iz maja 2023. godine, i konzistentno sa posljednjim brzim procjenama inflacije u kratkom roku. Nastavak postepenog slabljenja inflatornih pritisaka očekuje se do kraja projekcijskog perioda.
“Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena bi trebala nastaviti usporavati, te bi, nakon 14% ostvarenih u prošloj godini, mogla usporiti na procijenjenih 6,3% u 2023.godini. U naredne dvije godine projekcijskog horizonta očekujemo dalje slabljenje inflacije, do nivoa od 2,9% u 2024. godini, te 2,3% u 2025. godini. Ovakva očekivanja ukazuju da će inflacija u kratkoročnom periodu i dalje biti znatno viša od prosjeka za period otkada se službeno prikupljaju podaci o potrošačkim cijenama u BiH. Zvanična inflacija u prvih devet mjeseci 2023.godine iznosila je 7,6%. Pad cijena energije najviše je doprinio usporavanju ukupne inflacije, u skladu sa kretanjima na svjetskim tržištima, dok je rast cijena hrane još uvijek dosta izražen i znatno doprinosi kretanju ukupne inflacije. Veliki dio inflatornih pritisaka je, trenutno, posljedica rasta domaćih cijena, koje nisu pod uticajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu”, navode analitičari Centralne banke BiH.
Iz CBBiH ističu kako se ekonomija BiH ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti, i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti.
“Ocjenjujemo kako su rizici za inflaciju iznad projicirane viši u odnosu na prvi krug projekcija u 2023. godini. Geopolitički globalni rizici vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. Takođe, najveći dio inflatornih pritisaka je, trenutno, posljedica rasta domaćih cijena, a moguć je i dalji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu”, navode iz CBBiH.
Objavu rezultata narednog kruga srednjoročnih makroekonomskih projekcija, sa eventualnom revizijom godišnjih projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za 2024. i 2025. godinu, CBBiH planira za maj 2024. godine dok je prva naredna planirana objava brzih procjena ekonomske aktivnosti i inflacije planirana već za decembar 2023. godine.
