CEFTA na Samitu zemalja Zapadnog Balkana u Berlinu predstavila važne rezultate

0
586
Emir Đikić, direktor CEFTA Sekretarijata

Emir Đikić, direktor CEFTA Sekretarijata, predstavio je ključne rezultate koje su CEFTA strane postigle u svjetlu zajedničke odluke o razvoju Zajedničkog regionalnog tržišta, dogovorenog u novembru prošle godine u Sofiji.
“CEFTA, zajedno sa svojim partnerima, ulaže velike napore kako bi ideja o Zajedničkom regionalnom tržištu zaživjela, kao i na sprovođenju ključnih aktivnosti iz Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište, što je brže moguće u korist naših građana i kompanija. Kada smo sumirali rezultate iz 2020. godine, koja je donijela mnoge izazove, mogli smo reći da je CEFTA olakšala trgovinu u izazovnim vremenima, kao i obećati da će to ostati naš prioritet 2021. godine. Radimo na različitim procesima koji bi preduzećima donijeli uštedu vremena i troškova, a neki od njih su – proširenje Zelenih koridora u okviru CEFTA i sa EU, olakšavanje elektronske trgovine i validacija AEO programa. Značajan posao je urađen na ekspertskom nivou, a sada bi usvajanje ovih važnih odluka trebalo da bude prioritet. Tim u CEFTA Sekretarijatu, kolege iz administracija, naši partneri, svi smo bili posvećeni ovome i mogu s ponosom da elaboriram i predstavim prilično dobre rezultate za prvu polovinu 2021. godine”, rekao je Đikić.
CEFTA Zeleni koridori prošireni su na sve prelaze u regionu, računajući i pružne prelaze. Zeleni koridori bit će prošireni i na Grčku, kako je najavio premijer Grčke Kyriakos Mitsotakis na Samitu u Berlinu. Primjena ovog koncepta poslužit će kao proba za povezivanje sa državama članicama EU.
Zeleni koridori/trake uspostavljeni su na samom početku izbijanja pandemije Covid-19 kako bi se spriječila nestašica osnovne robe i medicinskog materijala i ublažili poremećaji u transportu i trgovini robom uzrokovani raznim mjerama predostrožnosti koje su preduzete zbog pandemije. Iz tog razloga, CEFTA Sekretarijat i Stalni sekretarijat Transportne zajednice zajednički su pripremili prijedlog za olakšavanje transporta i trgovine robom od primarne neophodnosti na Zapadnom Balkanu, a inicijativa je sprovedena za manje od mjesec dana. Statistika pokazuje da približno 80 posto kamiona koristi CEFTA Zelene koridore, a 20 posto onih koji ih koriste prevoze robu prioritetne važnosti i ostvaruju benefite od prioritetnog prolaska. U 2020. godini, od početka pandemije, 500.000 kamiona je iskoristilo ovu inicijativu i od tada nisu zabilježeni veći zastoji. Imajući u vidu uspjeh ove inicijative, strane su se usaglasile da je prošire na sve granične prelaze i ona je funkcionalna od maja.
U svjetlu ekonomske važnosti Evropske unije za region, na koju odlazi oko dvije trećine cjelokupne trgovine, CEFTA strane izrazile su snažan interes da Zelene koridore/trake prošire na granične prelaze sa susjednim državama članicama EU na osnovu zaključaka Samita u Sofiji održanog u novembru prošle godine. Ova inicijativa će imati koristi i za EU i za CEFTA strane smanjenjem gužvi na prelazima, jer je prosječno vrijeme čekanja kamiona na nekim graničnim prelazima CEFTA/EU duže od dva sata.
Izvještaji o validacijskim misijama za AEO za Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Moldaviju su završeni i spremni za usvajanje. Preostale strane se podstiču da se prijave za postupak validacije.
Odluka o olakšavanju elektronske trgovine, kojom se utvrđuju pravila o e-trgovini u okviru CEFTA, je finalizirana. Usvajanjem zajedničkog tržišnog principa i usklađivanjem ključnih pravila, preduzećima se pruža jedan set pravila za sedam tržišta. To znači: nema posebnog odobrenja i registracije za digitalna preduzeća, umanjeni su troškovi koji se odnose na regulatornu analizu, usklađenost, primjenjivanje i sudove.
Završene su stručne rasprave o profesionalnim kvalifikacijama, dok je postignut značajan napredak u pregovorima o rješavanju sporova i uklanjanju radnih dozvola i turističkim uslugama.
CEFTA predstavlja integrisano tržište od 20 miliona ljudi koje je konkurentnije na evropskoj i globalnoj sceni, privlačnije za strane i međuregionalne investitore i moglo bi da donese dodatnih 6,7% rasta BDP-a u regionu. Ideja o uspostavljanju Zajedničkog regionalnog tržišta pomoći će regionu u usvajanju standarda EU i približavanju jedinstvenom tržištu EU.