Referentni indeks svjetskih cijena prehrambenih roba pao je u maju, jer su značajni padovi međunarodnih kotacija za kukuruz i palmino ulje nadmašili historijski visoke cijene za puter i goveđe meso, izvijestila je danas Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Indeks cijena hrane FAO-a, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza globalno trgovanih prehrambenih roba, u maju je u prosjeku iznosio 127,7 bodova, što je pad od 0,8 posto u odnosu na april, ali je ostao 6,0 posto viši nego godinu ranije.
FAO indeks cijena žitarica pao je u maju, za 1,8% u odnosu na april i 8,2% ispod nivoa iz maja 2024. godine. Cijene kukuruza su pale zbog snažnih žetvi i robusne dostupnosti u Argentini i Brazilu, te očekivanja rekordnog uroda u Sjedinjenim Američkim Državama.
Svjetske cijene pšenice blago su pale zbog poboljšanih uslova usjeva na sjevernoj hemisferi, dok je FAO indeks cijena riže porastao za 1,4% u maju, potaknut snažnom potražnjom za mirisnim sortama, višim cijenama riže Indica i fluktuacijama valuta.
Indeks cijena biljnog ulja FAO-a pao je za 3,7% u odnosu na april, a kotacije su pale za sva glavna ulja. Međunarodne cijene palminog ulja značajno su pale, prvenstveno zbog sezonske proizvodnje i povećanja dostupnosti u jugoistočnoj Aziji. Na globalne cijene sojinog ulja utjecale su veće zalihe u Južnoj Americi i smanjena potražnja za sirovinama za biogoriva, cijene uljane repice su se smanjile zbog poboljšanih izgleda za ponudu u Evropskoj uniji, dok su cijene suncokretovog ulja pale zbog slabljenja globalne potražnje za uvozom i smanjene konkurentnosti cijena.
FAO indeks cijena šećera smanjio se za 2,6% u maju zbog neizvjesnih svjetskih ekonomskih izgleda, moguće slabije potražnje iz industrije pića i prerade hrane, te očekivanja oporavka globalne proizvodnje sljedeće sezone.
FAO indeks cijena mesa porastao je za 1,3% u odnosu na revidirani nivo iz aprila, kao rezultat viših cijena ovčijeg, svinjskog i goveđeg mesa, pri čemu je goveđe meso dostiglo novi historijski maksimum. Nasuprot tome, cijene živinskog mesa su pale, potaknute nižim cijenama u Brazilu, gdje je otkrivanje visoko patogene ptičje gripe na komercijalnoj farmi sredinom maja dovelo do zabrana uvoza od strane nekoliko glavnih zemalja uvoznica, što je rezultiralo viškom zaliha.
Indeks cijena mliječnih proizvoda FAO-a porastao je za 0,8% u maju, pri čemu je snažna potražnja iz Azije održala međunarodne cijene maslaca na historijskim maksimumima i podstakla više cijene sira i punomasnog mlijeka u prahu.
Ponuda i potražnja za žitaricama u narednoj godini
FAO je danas također objavio novi Izvještaj o ponudi i potražnji za žitaricama, u kojem se predviđa rekordna globalna proizvodnja žitarica od 2.911 miliona tona u 2025. godini, što je porast od 2,1% u odnosu na 2024. godinu.
Predviđa se da će svjetska potrošnja žitarica porasti za 0,8% u 2025/26. godini, dostigavši 2 898 miliona tona. Predviđa se da će globalna potrošnja žitarica za hranu porasti za 0,9%, dok se predviđa da će potrošnja stočne hrane porasti za 0,5%.
S obzirom na to da se očekuje da će proizvodnja žitarica premašiti potrošnju, predviđa se da će se svjetske zalihe žitarica povećati za 1,0% u 2025/26. godini na 873,6 miliona tona, djelimično se oporavljajući od smanjenja u prethodnoj godini. Na osnovu trenutnih prognoza, globalni odnos zaliha i potrošnje žitarica trebao bi ostati uglavnom stabilan na 29,8%.
Izvještaj FAO-a o izgledima za hranu, koji će biti objavljen 12. juna, pružit će detaljniju analizu globalnih tržišta žitarica i drugih osnovnih prehrambenih proizvoda.
