Kako BiH može smanjiti deficit od 2 milijarde KM uvoza hrane

0
704
BiH može proizvesti dovoljne količine hrane za vlastite potrebe, istakli su učesnici SBF panela

Organizator Sarajevo Business Foruma (SBF), vodeće investicijske konferencije u Jugoistočnoj Evropi – Bosna Bank International (BBI) – održao je četvrti u nizu online panela o održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima.
Tema četvrte SBF online sesije bila je ‘Jačanje kapaciteta poljoprivrede i prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini’, koju je moderirala dr. Elma Agić-Šabeta, direktorica Sektora za kontrolu rizika u BBI banci. Panelisti su bili ključni ljudi iz bh. prehrambene industrije: Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave, AS Holdinga, Ilija Studen, predsjednik Studen Holdinga i Benjamin Vukotić, generalni direktor, Zeraa Agriculture Investment.
Razgovarano je, između ostalog, o tome kako BiH može smanjiti deficit od dvije milijarde KM uvoza hrane? Šta trebamo uraditi da iskoristimo poljoprivredne potencijale širom države? Koje su aktivnosti prioritetne kako bi povećali domaću proizvodnju i većom potrošnjom domaćih proizvoda zamijenili uvoz? Kakvu ulogu u svemu tome trebaju imati javne institucije, privatne kompanije, mala i srednja preduzeća, a šta trebaju raditi javni i privatni mediji i sami građani?
“Svaka država trebala bi proizvesti onu količinu hrane koja se konzumira unutar njenih granica. Također, potrebno je napraviti preraspodjelu proizvoda koji se realno mogu proizvoditi u našoj zemlji. Na primjer, mi ne možemo proizvesti kafu, ali možemo proizvesti dovoljne količine vode čak i za izvoz; zatim meso, nelogično je da BiH uvozi meso, moramo razviti stočarstvo da izvozimo meso. Potrebna je dodatna podjela da se vidi gdje možemo biti konkurenti, a gdje ne, što je preduslov za dalje korake.
Drugi primjer je so, i tu već postoji dobra proizvodnja, dok je primjer pšenice suprotan, odnosno proizvodnja je zapostavljena iako BiH ima dobre potencijale. Ova kriza nam je pokazala da moramo mijenjati sadašnju situaciju”, rekao je Hrvić, dodajući da se procjenjuje da je iskorištenost kapaciteta prehrambene industrije u BiH trenutno manja od 50 posto potencijala.
Predsjednik Studen Holdinga, Ilija Studen ističe da BiH treba utvrditi koja je to strateška industrija, koja se treba razvijati, a koja je to industrija kojoj država treba pomoći. U Studen Holdingu prije 17 godina tražili smo da se investira u proizvodnju ulja na ovom području, gdje je klima za poljoprivredu dobra. U Brčkom je postojala stara fabrika koja nije radila – Bimal. Kroz proces privatizacije i obnove pokrenuli smo proizvodnju, međutim niko u državi nije vodio računa o tome da li imamo dovoljno sirovina za proizvodnju. I dok se Hrvatska i Srbija brinu o svojim proizvođačima, kod nas to nije slučaj. Rješenje smo našli kroz sirovinsku bazu regije, ali smatram da i mi u BiH možemo pokrenuti proizvodnju uljarica i imati vlastite resurse”, smatra Ilija Studen.
Poljoprivreda u evropskim zemljama je jedna od ključnih grana kojoj se pristupa sa stratgeijom na državnom nivou, što uključuje subvencije, carine i druge pogodnosti. U BiH je do sada bila na snazi jaka konkurencija međunarodnih korporacija zbog nespostojanja adekvatne carinske politike i na taj način su domaći proizvođači bili potpuno nezaštićeni.
“Slično situacija je je i sa proizvodnjom šećera. U Brčkom postoje kapaciteti za proizvodnju ulja i šećera, i u narednom periodu se trebamo fokusirati na uzgoj uljarica kako bi obezbjedili vlastite sirovine”, kaže Studen.
U proizvodnji voća i povrća BiH bilježi deficit od 230 miliona. Kako promijeniti ovu situaciju?
“Mora postojati strateški pristup na nivou države prema određenim granama industrije. Postoje subvencije ali čini se jako loša podjela, bez strategije, bez definisanja šta trebamo proizvoditi i gdje smo konkurenti. Važno je dati podršku kooperantima, onima koji proizvode sirovine, svaka podrška države mora biti koordinirana sa prodavačima – tek onda može se računati na ozbiljan efekt”, kaže Benjamin Vukotić, generalni direktor, Zeraa Agriculture Investment, kompanije koja je putem SBF-a stigla u BiH i koja je vlasnik brčanskog Bosnaploda, a iza koje stoji jedan od najjačih investitora u svijetu.
Panelisti su zaključili da je za jačanje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje neophodna jasna strategija države, koja će definisati koje su to ključni i strateški proizvodi za našu zemlju.