Revizijom finansijskih izdataka u 2021. godini, Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo došlo je do podataka vezanih za neaktivno privredno društvo s većinskim učešćem državnog kapitala, Satex d.d. Sarajevo, odnosno o prodaji imovine ovog preduzeća pod upitnim okolnostima i dugogodišnjem plaćanju komunalnih troškova, kao i troškova na ime naknada za četiri penzionisana radnika za čuvanje imovine koja je prodana privatnom pravnom licu.
“Mi smo 9.4.2021. godine, nakon interne analize dokumenata u Ministarstvu privrede, poslali prijavu Uredu za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS radi provjere prodaje imovine preduzeća Satex d.d. Sarajevo u ulici Josipa Štadlera ukupne površine 670 metara kvdratnih. Od Ureda smo dobili informaciju da su nakon prikupljanja podataka i dokumentacije od Općinskog suda u Sarajevu, Ministarstva privrede KS i Porezne uprave FBiH zaključili da je pravosnažnom presudom Kantonalnog suda u Sarajevu iz 2008. godine raskinut Ugovor o kupoprodaji 67% državnog kapitala preduzeća Satex. Registar vrijednosnih papira u FBiH je nakon toga vratio 67% kapitala preduzeća Vladi KS, čime je Kanton ponovo postao većinski vlasnik ovog preduzeća”, objavio je ministar privrede KS Adnan Delić na današnjoj pres-konferenciji istakavši da je cilj objave ovih informacija ukazati na dugogodišnji maćehinski odnos prema imovini koja je javno dobro.
Kako je naveo ministar, u trenutku privatizacije, 2002. godine, preduzeće Satex u svom vlasništvu imalo je tri značajne nekretnine, od kojih se dvije nalaze u ulici Bistrik, a jedna u ulici Josipa Štadlera.
U periodu od 2002. do 2008. godine, kada je raskinut Ugovor o privatizaciji, Emin Fatkić je kao tadašnji vlasnik i direktor preduzeća prodao dvije nekretnine u ulici Bistrik, jednu fizičkim licima, a drugu Sarajevskoj pivari, uprkos činjenici da prodaja nekretnina nije bila dozvoljena Ugovorom o privatizaciji ovog preduzeća, dok je nekretnina u ulici Josipa Štadlera, u istom periodu, još uvijek bila u vlasništvu Satexa, s tim da je u tom periodu za preduzeće stvoren dug od 90.589,42 KM, a po osnovu Ugovora o zakupu između firmi Satex i BVD d.o.o. Sarajevo.
Na osnovu ovog ugovora, firma BVD d.o.o. Sarajevo, koja je kasnije promijenila ime u BBH d.o.o. Sarajevo, podigla je tužbu protiv firme Satex, usljed koje se vodio parnični postupak po osnovu kojeg je donesena presuda Općinskog suda u Sarajevu 2006. godine na osnovu koje je Sud obavezao Satex da firmi BVD na ime duga isplati iznos od 90.589,42 KM.
Ured je uvidom u Registar poslovnih subjekata došao i do podatka da je firma BBH d.o.o. Sarajevo metodom ‘obaranja’ prodajne cijene kupila nekretninu u ulici Josipa Štadlera za 290.000 KM, iako joj je procijenjena tržišna vrijednost od strane sudskog vještaka iznosila 571.280,56 KM.
I dok su sudovi vodili maratonske postupke, pojedinci koji su zaključivali ugovore o ustupanju prava raspolaganja nad nekretninama u vlasništvu društva Satex sa direktorom Eminom Fatkićem, su svu nelegalno stečenu imovinu prepisali na druga lica ili je ta imovina raznim nelegalnim aktivnostima uknjižena na druga pravna lica, zbog čega nije mogla biti izvršena presuda Općinskog suda u Sarajevu od 18.11.2013. godine, kojom je utvrđena ništavnost Ugovora o ustupanju prava nad nekretninama od 12.07.2004. godine koji su zaključili kupci s direktorom Fatkićem. Vrijednost ovog spora bila je 3.129.580 KM, a u konačnici 2.049.580 KM. Zbog svega navednog, Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2008. godine podiglo optužnicu protiv Emina Fatkića, a 2009. godine Kantonalni sud u Sarajevu osudio ga je na tri godine zatvora, kazao je Delić.
“Osim navedenog, dakle prećutne i u najmanju ruku nemoralne prodaje imovine velike vrijednosti ovog preduzeća, pregledom dokumentacije u Ministarstvu privrede KS naišli smo na podatke da, uprkos činjenici da ovo privredno društvo ne obavlja registrovane djelatnosti, te da formalno–pravno Kanton nikad nije zaveden kao vlasnik, iz Budžeta su se izdvajala sredstva za čuvanje objekta koji je u vlasništvu privatnog pravnog subjekta”, kazao je ministar Delić.
Naveo je i da je iz Budžeta po osnovu naknada za topli obrok i kupone za prevoz u periodu od 2008. do 2014. godine isplaćeno oko 87.533,56 KM, dok je u istom periodu za komunalne troškove ovog preduzeća izdvojeno 13.660 KM, za obavezno zdravstveno osiguranje radnika preduzeća 86.860 KM, te jednokratne novčane pomoći 51.260 KM.
Ovaj predmet trenutno je aktivan u Kantonalnom tužilaštvu KS i za 10. februar je zakazano pripremno ročište za povrat 2.049.580 KM, a na osnovu presude Općinskog suda u Sarajevu od 18.11.2013. godine.
Ministarstvo privrede podsjeća i da je Ured za borbu protiv korupcije uočio niz spornih okolnosti, kao što je pitanje da li je postupajući sudija u izvršnom postupku tražio mišljenje Pravobranilaštva Kantona Sarajevo, obzirom da je Pravobranilaštvo nadležno da preduzima mjere i radnje s ciljem pravne zaštite imovine i imovinskih interesa Kantona Sarajevo i po mišljenju Ureda trebalo je biti uključeno u postupak, kao i niz drugih spornih i nedovoljno razjašnjenih aktivnosti koje su obilježile prodaju imovine ovog preduzeća.
Delić je podsjetio da je u petak potpisan ugovor za prodaju hotela Igman, koji je nakon 13 neuspješnih javnih poziva konačno prodat, za razliku od prethodne neuspjele prodaje, za cijenu iznad pet miliona KM, te će u skorije vrijeme biti obnovljen.
“Učinili smo sve da zaštitimo hotel Igman od zloupotrebe i da prodaja bude u korist javnosti, a ne pojedinaca kao što je to slučaj s privatizacijom preduzeća Satex koja je u konačnici Kantonu donijela milionske finansijske gubitke zbog prodaje imovine preduzeća pod sumnjivim okolnostima, ali i oko 200.000 KM finansijskih izdataka za naknade radnicima i komunalno održavanje preduzeća koje nikad nije zavedeno kao vlasništvo Kantona”, istakao je ministar.
Blokiran račun preduzeća ZOI ’84 zbog dugova
Pred samu pres-konferenciju ministar Delić dobio je informaciju od KJP ZOI ’84 da je ovom preduzeću blokiran račun zbog naplate dugovanja u iznosu od 560.000 KM nastalih po osnovu ugovora potpisanog 2009. godine sa slovenačkim preduzećem Peeroton što je, kako je istakao, još jedan u nizu primjera odnosa prethodnih sistema vlasti prema imovini javnih preduzeća.
Iz Ministarstva su istakli i da je u resoru privrede još 40 privrednih subjekata koja su predmet sudskih sporova zbog nesavjesnog odnosa prethodnih predstavnika vlasti, kao i organa uprave javnih preduzeća prema imovini tih preduzeća.
