Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je 30. avgusta ove godine zaključio konsultacije prema članu IV sa Bosnom i Hercegovinom.
U izvještaju se navodi da će globalno pooštravanje finansijskih uvjeta opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je BiH dobila u decembru 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha.
Ekonomski rast BiH je pao sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u 2022. godini i očekuje se da će dalje padati do nivoa od 2 posto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. Inflacija je dosegla vrhunac od 17,4 posto u oktobru 2022. godine i od tada kontinuirano pada ali je i dalje povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na 6 posto u 2023. godini.
Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini i ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 posto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Ukupni dug vlade pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini takođe zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Sa rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga.
Izvršni direktori MMF-a su potcrtali potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka, uzimajući u obzir ograničene instrumente monetarne politike, te smanjenja pritiska zbog potreba za finansiranjem. Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori su apelirali na vlasti u BiH da dodatno ograniče tekuću potrošnju, uključujući i putem ograničavanja potrošnje na plate u javnom sektoru, boljeg usmjeravanja socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda. Takođe su istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.
Oni su savjetovali vlastima da dozvole povećanje kamatnih stopa u odgovoru na uvjete na tržištu, uz istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje finansijske stabilnosti. Direktori su takođe apelirali da se ne prihvataju pozivi Centralnoj banci da finansira entitetske budžete ili da kreditira privatni sektor. Centralna banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi u odnosu na eurozonu i smanjila rizik za odliv kapitala.
Direktori su naglasili da agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere koje narušavaju kamatne stope, te da trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera.
Izvještaj sadrži i ocjenu okvira za borbu protiv korupcije i pranja novca u BiH.
Antikorupcijske reforme u BiH su u zastoju, dok se percepcija javnosti o korupciji nastavlja pogoršavati u situaciji složenog političkog i pravnog sistema. Navedeno je da su slaba institucionalna rješenja i zakoni, kao i slaba provedba mjera, smetnja nezavisnosti i učinkovitosti u djelovanju agencija za borbu protiv korupcije i pranja novca i olakšavaju pranje novca od imovinske koristi pribavljene korupcijom.
Dalje se navodi da je BiH potreban konkurentniji i transparentniji okvir javnih nabavki. Podaci o javnim nabavkama upozoravaju na korupciju i ukazuju da u procedurama javnih nabavki često nedostaju pravi konkurentski uslovi. Iako je u prosjeku visoki udio od ukupne vrijednosti nabavki u cijeloj BiH dodijeljen na osnovu konkurentskih postupaka, više od polovine je dodijeljeno na osnovu postupaka u kojima su učestvovale samo jedna (45 posto) ili dvije ponude (14 posto).
BiH zaostaje iza drugih zemalja Zapadnog Balkana po udjelu otvorenih postupaka na osnovu vrijednosti ugovora i ima najviši nivo nabavki dodijeljenih u postupcima sa samo jednom ponudom. Osim toga, ponuđači nisu dužni dostaviti podatke o stvarnom vlasništvu, ocjena je MMF-a.
