Na Zemlji živi oko oko 7,87 milijardi ljudi, Azija je najmnogoljudnija

Prema projekciji UN-a očekuje se da svjetska populacija dostigne 8,55 milijardi do 2030. a 9,74 milijardi do 2050. godine. Životni vijek za svjetsku populaciju iznosi 71,7 godina (za muškarce 69,4, za žene 74), u BiH oko 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene)

0
608
Na globalnom nivou, broj muške populacije blago nadmašuje broj ženske populacije

Prema procjenama Populacijskog odjeljenja Ujedinjenih nacija smatra se da je sredinom 2021. godine broj stanovnika naše planete iznosio oko 7,87 milijardi, od čega 59% u Aziji, 17% u Africi, 9% u Evropi, a ostatak se odnosi na druge kontinente. Stanovništvo Bosne i Hercegovine čini ispod 0,05% ukupne svjetske populacije.
Na globalnom nivou, broj muške populacije blago nadmašuje broj ženske populacije (procjenjuje se da u 2021. godini 102 stanovnika muškog spola dolazi na svakih 100 žena). Djeca do 15 godina čine oko 25% svjetske populacije, a stanovništvo starije od 60 oko 13%. Uslijed procesa starenja svjetskog stanovništva, očekuje se da do 2050. godine bude podjednak broj
djece do 15 godina i lica starijih od 60 godina.

U Kini i Indiji živi blizu 3 milijarde stanovnika

U Evropi je 25% stanovništva starije od 60 godina, a očekuje se da će udio ove kategorije stanovništva porasti na 35% do 2050. godine. Na drugoj strani, u Africi koja ima najmlađe stanovništvo očekuje se rast udjela ove kategorije sa sadašnjih 6% na 9% u 2050. godini.
Godišnji broj živorođene djece u svijetu iznosi oko 141 milion, a umrlih oko 58 miliona stanovnika, te prirodni priraštaj iznosi oko 83 miliona stanovnika godišnje. U prosjeku, svjetsko stanovništvo se mjesečno uveća za oko 2 populacije Bosne i Hercegovine. Stanovništvo u svijetu raste po stopi od 1,1% godišnje, ta stopa je u opadanju i predviđa se njeno smanjivanje u narednom periodu.
_____________________________________________________________
Kako se povećavao broj stanovnika na Zemlji

Procjenjuje se da je broj ljudi na Zemlji dostigao 1 milijardu u 1804. godini, 2 milijarde u 1927. godini, 3 milijarde u 1960. godini, 4 milijarde 1974. godine, 5 milijardi u 1987, 6 milijardi u 1999. godini te 7 milijardi u 2011. godini. Procjena je da je sredinom 2021. godine broj stanovnika naše planete iznosio oko 7,87 milijardi, a da će do 2030. iznositi 8,55 milijardi, a do 2050. čak 9,74 milijardi ______________________________________________________________

Stopa nataliteta i fertiliteta

Procjenjuje sa da je godišnja stopa nataliteta na globalnom nivou iznosila oko 19‰, stopa mortaliteta oko 7‰, što je dalo prirodni priraštaj od oko 12‰.
Postoje izrazite razlike u prirodnom kretanju stanovništva pojedinih regiona i zemalja svijeta. Tako je u razvijenom dijelu planete (odnosi se na Evropu, Sjevernu Ameriku, Australiju, Novi Zeland, Japan) stopa
nataliteta iznosila 10‰, a mortaliteta 10,‰, Dok je manje razvijenom dijelu svijeta, stopa nataliteta iznosila je 20,5‰, mortaliteta 7,2‰, a prirodnog priraštaja 13,3‰. Stopa nataliteta (2019.g.) u Bosni i Hercegovini bila je 8,1‰, a mortaliteta 11,1‰ što je rezultovalo negativnim prirodnim kretanjem stanovništva od -3‰.

U svijetu prirodni priraštaj iznosi oko 83 miliona stanovnika godišnje

Stopa ukupnog fertiliteta na svjetskom nivou iznosi 2,5. U razvijenom dijelu svijeta iznosi 1,7, a u manje razvijenom 2,6. Među kontinentima, najviša je u Africi (4,5), a najniža u Evropi (1,6). Posmatrano po državama, najviša stopa je u državama poput Nigera (7,2), Somalije (6,3), Konga DR (6,1), a među najnižim je u Moldaviji, Portugalu, Singapuru (po 1,2) itd.
Procjenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za svjetsku populaciju iznosi 71,7 godina (za muškarce 69,4, za žene 74). Najniži je u Sijera Leoneu (51,8), Centralnoafričkoj Republici (52,2), Čadu (52,9), Nigeriji (53,4), a najviši u Japanu (83,8 godine), Švajcarskoj (83,3), Španiji (83,1) i Singapuru (83). Procjenjeni očekivani životni vijek pri rođenju za stanovništvo Bosne i Hercegovine iznosi 76,9 godina (74,4 godine za muškarce i 79,4 godina za žene).

Projekcije rasta poulacije do 2050.

Prema srednjoj varijanti projekcija (Populacijsko odjeljenje UN) očekuje se da svjetska populacija dostigne 8,55 milijardi do 2030. a 9,74 milijardi do 2050. godine. Očekuje se da se do 2050. godine stanovništvo Afrike uveća za 81,2%, a Evrope smanji za 5%.
Razlike u demografskoj dinamici i demografskim karakteristikama koje postoje među državama i regionima dovode do promjene njihovog udjela u svjetskoj populaciji. Postoje velike razlike u stopi promjene brojnosti stanovništva među kontinentima i regionima svijeta. Tako je u 1950. godini na Evropu otpadalo 21,7% svjetskog stanovništva, u 2021. 9,5%, a projekcija za 2050. godinu je 7,3%. Na drugoj strani, udio Afrike rastao je sa 9,0% u 1950. godini na 17,4% u 2021, a očekuje se da u 2050. godini dostigne 25,6%.
U narednim decenijama očekuje se nastavak rasta svjetske populacije, s tim što će stopa rasta nastaviti da se smanjuje. Očekuje se dalje smanjenje fertiliteta svjetskog stanovništva, što će osim sporijeg rasta voditi i starenju svjetske populacije. Tome će doprinjeti i očekivano produženje životnog vijeka. Očekuju se velike razlike u demografskom razvoju među pojedinim zemljama, dok jedne očekuje depopulacija, drugima predstoji brz rast stanovništva.
Među glavnim procesima koji se odnose na svjetsko stanovništvo je i proces urbanizacije. Dok je gradsko stanovništvo u 1975. godini obuhvatalo 37% svjetske populacije, procjenjuje se da od 2008. godine prvi put u istoriji većina svjetskog stanovništva živi u gradovima i da
će se rast udjela urbanog stanovništva nastaviti i u predstojećem periodu, navodi se u podacima Populacijskog odjeljenja UN, koje prenosi Agencija za statistiku BiH.