Lokalni ekonomski razvoj općina Kantona Sarajevo u novom normalnom – naziv je okruglog stola održanog u prostorijama Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, u organizaciji Akademije, Odjeljenja društvenih nauka i Centra za istraživanje razvoja lokalne i regionalne samouprave.
Događaj je okupio predstavnike akademske zajednice, lokalnih vlasti i privrednog sektora s ciljem predstavljanja rezultata istoimenog istraživačkog projekta te otvaranja dijaloga o održivim i konkretnim rješenjima za lokalni razvoj u izmijenjenimdruštveno-ekonomskim okolnostima.
“Općinski načelnici su ključni akteri lokalnog ekonomskog, socijalnog i infrastrukturnog razvoja. Imaju ustavna ovlaštenja da pokreću razvojne projekte, okupljaju stručnjake i koriste upravne kapacitete za njihovu realizaciju. Ako su posvećeni, lokalne vlasti mogu značajno doprinijeti razvoju i kvaliteti života građana. Njihova uloga nadilazi formalne nadležnosti – oni predstavljaju lokalne zajednice u komunikaciji s višim nivoima vlasti i u međunarodnoj saradnji”, smatra akademik Mirko Pejanović.
Projekat je trajao od septembra 2022. do juna 2024. godine, a vodio ga je prof. dr. Ante Domazet sa svojim istraživačkim timom prof. dr. Muamerom Halilbašićem i prof. dr. Denisom Berberovićem.
“Istraživanje je pokazalo da savremeni izazovi – digitalizacija, vještačka inteligencija i inovacije – zahtijevaju nove kompetencije i stilove rukovođenja u općinama. Lokalni ekonomski razvoj mora se sve više oslanjati na znanje, inovacije i efikasnost, a ne samo na investicije. Upravo tu leži potreba za transformacijom koja je u fokusu našeg istraživanja“, istakao je prof.dr. Ante Domazet u uvodnom obraćanju.
Općine Kantona Sarajevo pokazale su da posjeduju značajan potencijal, ali i izraženu potrebu za dubljom saradnjom sa stručnjacima i privredom kako bi se taj potencijal u potpunosti realizirao – istaknuli su načelnici općina Stari Grad, Ilidža i Vogošća, učesnici okruglog stola.
Prof.dr. Ante Domazet naglasio je da su četiri ključna izazova lokalne ekonomije: “Lokalna ekonomija suočava se s četiri ključna izazova: razvoj ljudskog kapitala s visokim i inkluzivnim kompetencijama, efikasnije korištenje prirodnih resursa i prostora, ulaganje u infrastrukturu koja privlači privatne investicije te jačanje funkcionalnosti i integriteta institucija lokalnog razvoja”.
Posebnu vrijednost događaju dalo je i učešće načelnika općina Kantona Sarajevo, koji su u otvorenoj diskusiji razmijenili iskustva iz svojih sredina.
Načelnik Općine Ilidža, Nermin Muzur, fokusirao se na ekonomski potencijal svoje općine: “Ilidža je u ovom istraživanju prepoznata kao najspremnija lokalna zajednica u Kantonu Sarajevo, ali prostora za napredak uvijek ima. Osim specifičnih izazova s kojima se suočavamo, dijelimo i one zajedničke za sve općine Kantona – poput raspodjele prihoda, komplikovanih procedura i administrativnih prepreka koje usporavaju poslovanje.“
Načelnik Općine Stari Grad, Irfan Čengić, istakao je: “Najveći izazov za razvoj naše ekonomije su brojne zaštite prostora – zbog historijskog krajolika Trebevića i Darive ne možemo razvijati hotelske kapacitete. Lokalni razvoj usmjeren je na turizam, ugostiteljstvo i uslužne djelatnosti, ali prostorna ograničenja nas koče.“
Načelnik Općine Vogošća, Migdad Hasanović, naglasio je da je ponosan što je Vogošća sedma općina po razvoju u Federaciji BiH, s više od 2.000 registrovanih privrednih subjekata. Kako bismo dodatno potaknuli razvoj, pokrenuli smo i poseban portal za privrednike – kao podršku i olakšanje poslovanja u lokalnoj zajednici, kazao je Hasanović.
Jedan od zaključaka okruglog stola, kako je istakao akademik Mirko Pejanović, bio je da, uprkos smanjenim prihodima od indirektnih poreza, općine u Kantonu Sarajevo i dalje značajno doprinose lokalnom ekonomskom i socijalnom razvoju. Učesnici su predložili upućivanje inicijative Konferenciji gradova i općina za organizaciju šire rasprave o položaju općina Kantona Sarajevo u raspodjeli javnih prihoda, uz pismo podrške koje će potpisati rukovodioci istraživanja i predstavnici ANUBiH-a.
Okrugli sto predstavlja važan korak ka dubljem razumijevanju izazova i artikulaciji konkretnih mjera za jačanje otpornosti i konkurentnosti lokalnih zajednica.
