Dan ekološkog duga ove godine pada 29. jula, na isti dan kao i 2019. godine. To znači da su potrebe koje čovječanstvo namiruje iz prirodnih izvora između Nove godine i 29. jula onolike koliko Zemljin ekosistem može obnoviti za svih 365 dana. Prevedeno u poslovnu terminologiju: potrošili smo Zemljin godišnji ekološki proračun već 29. jula.
Prošle, 2020. godine, dan ekološkog duga došao je tri sedmice kasnije, 22. augusta. To se dogodilo zato što je čovječanstvo drastično usporilo svoje aktivnosti tokom rane faze pandemije korona virusa, u periodu zaključavanja. Kako to smanjenje nije potaknuto sistemskim poboljšanjima, nije dugo trebalo da se vratimo na prijašnje stanje.
Ekološki otisak uspoređuje ljudsku potražnju za sirovinama sa sposobnošću Planete u ispunjavanju te potražnje. Kad bi ekološki otisak bio jednako vrijedan jednoj Zemlji (jedan planet), čovječanstvo bi iskoristilo ukupan regenerativni kapacitet našeg planeta za ispunjavanje svojih potreba za biološkim resursima. S dvije Zemlje, trebalo bi nam dvostruko više od onoga što naš planet može obnoviti. Danas, ljudska civilizacija troši resurse 1,7 planeta Zemlja. A imamo samo jednu planetu Zemlju.
“Kompanije koje se pripremaju za ekonomiju koje će biti u skladu s kapacitetima jednog planeta, bolje će se pripremiti za tržište i nositi s konkurencijom. Poboljšanja dolaze, primjerice, kroz inovacije u upravljanju energijom i kroz digitalizaciju, koje doprinose dekarbonizaciji i rastu poslovne otpornosti. U drugim sektorima poboljšanja mogu doći od lokalnih inicijativa koje će biti u skladu s načelima kružne ekonomije, od tehnologija s nižim ugljičnim otiskom i rješenja koja će učinkovitije koristiti dostupne sirovine. Rasprava o ekološkom otisku treba prijeći s korporativne odgovornosti za održivost poslovanja – s lijepog i plemenitog, na ono što je nužno, kako bismo svi prosperirali na ovom našem, jedinom planetu”, izjavio je Arthur Vašarević, generalni direktor Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.
Kasniji datum ekološkog duga, što nam je uspjelo prošle godine, pokazuje da je promjena trenda izvediva. Živjeti u skladu s obećanjem koje su vlade svijeta dale u Parizu 2015. godine – a to je da će globalno zagrijavanje zadržati na dva stepena Celzija ili niže – traži sveobuhvatnu preobrazbu naših energetskih sistema i potpuno smanjenje emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine. Hoće li 26. konferencija o klimatskim promjenama, COP26 (COP – Conference of the Parties), koja se održava u novembru u Glasgowu u Škotskoj, uspjeti nadograditi pariški klimatski sporazum i krenuti prema traženoj preobrazbi tek ćemo vidjeti. Ukoliko se to dogodi, sve će biti lakše.
Zato je osmišljavanje proizvoda i usluga koje će poboljšati sposobnost čovječanstva za preživljavanje klimatskih promjena ne samo dobro, već i nužno.
“Upravo to je strategija na koju je usredotočen Schneider Electric: napredak možemo ostvariti samo s raspoloživim resursima našeg planeta. Mi pomažemo svojim partnerima i klijentima da budu uspješni, poslujući u okviru jednog planeta. Takve strategije potiču napredak i jamče održivost svima u neposrednoj budućnosti”, zaključio je Vašarević.
