RS: Neto dobit banaka u devet mjeseci 2020. manja za 22,4%

Neto dobit banaka u RS nakon devet mjeseci 54,8 miliona KM, šest banaka u plusu 60 miliona KM, dvije u minusu 5,2 miliona KM

0
1052
Grafikon: Ključni pokazatelji poslovanja banaka iz RS (Izvor: ABRS)

Na osnovu izvještaja banaka sa sjedištem u Republici Srpskoj za prvih devet mjeseci 2020. godine, šest banaka iskazalo je neto dobit (bruto dobit umanjena za obračunati porez) u ukupnom iznosu od 60 miliona KM koja je manja za 17,3 miliona KM ili 22,4% u odnosu na isti period 2019. godine. Dvije banke su iskazale gubitak u iznosu od 5,2 miliona KM, saznaje poslovni portal Profitiraj.ba.
Stopa povrata na kapital u izvještajnom periodu je 7,15% i manja je za 3,3 procentnih poena u odnosu na 30.09.2019. godine. U ovom periodu karakterističan je pad ukupnih prihoda (337,8 miliona KM) za 2% ili za 6,7 miliona KM te rast ukupnih rashoda (276,8 miliona KM) za 7% ili za 16,9 miliona KM.
Ukupna aktiva bankarskog sektora Republike Srpske (osam banaka sa 2.980 zaposlenih) zaključno sa trećim kvartalom 2020. iznosila je 9,5 milijardi KM i za 42,1 milion KM ili za 0,5% je veća u odnosu na kraj 2019. godine. Neto aktiva banaka iznosila je 8,3 milijarde KM i veća je za 27,1 milion KM.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, ukupan kapital banaka iznosi milijardu KM što je 12,5% ukupne pasive, i za 1,6 miliona je manji u odnosu na kraj 2019. godine, od čega akcionarski kapital iznosi 669,1 miliona KM.
Stopa regulatornog kapitala banaka u RS iznosi 18,7% i za 0,4% je veća u odnosu na kraj 2019. te je za 6,7 procentnih poena veća od zakonom propisanog minimuma od 12%.
Ukupni krediti čine 62,9% bruto bilansne aktive i iznose 5,5 milijardi KM i nakon pada u prvom i drugom kvartalu, u trećem tromjesečju 2020. dostigli su isti nivo kao i na kraju 2019. godine. Ukoliko se isključi uticaj računovodstvenog otpisa, u periodu od kraja 2019. do 30.09.2020. godine bruto krediti su porasli za 149,9 miliona KM ili 2,8%.
Najveće učešće u ukupnim kreditima od 46,6% i dalje imaju krediti dati građanima koji su veći za 42,4 miliona KM ili 2%, dok krediti dati privatnim preduzećima čine 35,1% ukupnih kredita i manji su za 64,7 miliona KM ili 3% u odnosu na kraj 2019. godine. Krediti dati vladi i vladinim institucijama povećali su svoje učešće u ukupnim kreditima za 0,6% i porasli su za 35,2 miliona KM ili 5%, krediti nebankarskim finansijskim institucijama veći su za 4,6 miliona KM ili 9%, dok su krediti dati neprofitnim organizacijama porasli za 4%, ali je njihovo učešće u ukupnim kreditima samo 0,1%.
Nekvalitetni krediti (NPL) iznose 289,9 miliona KM i u odnosu na kraj 2019. godine manji su za 89,8 miliona KM ili 23,7%. Učešće NPL u ukupnim kreditima je smanjeno sa 6,9% na 5,3% najvećim dijelom kao rezultat primjene nove regulative kojom je definisana obaveza računovodstvenog otpisa nekvalitetnih kredita.
Učešće NPL pravnih lica u ukupnim kreditima pravnih lica iznosi 5,5%, što je za 1,5 procentnih poena manje u odnosu na kraj 2019. godine, a učešće NPL fizičkih lica u ukupnim kreditima fizičkih lica iznosi 5,1%, što je za 1,7 procentnih poena manje u odnosu na kraj 2019. godine.
Zaključno sa 30.09.2020. privremenim mjerama obuhvaćeno je 18,5% ili 1 milijarda KM ukupnih bruto kredita. Privremene mjere su istekle za 672,7 miliona kredita, a aktivno je još 335,3 miliona KM, od kojih se na grejs period i moratorijum odnosi 254,4 miliona KM.
Depoziti kao najznačajniji izvor finansiranja banaka sa učešćem od 76,3% u ukupnoj pasivi iznose 6,4 milijarde KM i manji su za 53,4 miliona KM ili za 1% u odnosu na kraj 2019. godine. Pad depozita zabilježen je kod privatnih preduzeća i društava za 43 miliona KM ili 5%, bankarskih institucija 83,6 miliona KM ili 18% i nebankarskih finansijskih institucija 65 miliona KM ili 21%.
Rast depozita u odnosu na kraj 2019. godine imali su građani za 63,2 miliona KM ili 2%, vladine institucije za 25 miliona KM ili 4%, javna i državna preduzeća za 34,1 miliona KM ili 12%, neprofitne organizacije za 12,7 miliona KM ili 13% i ostali depoziti za 16,8 miliona KM ili 25%.
Štednja građana, uključujući i tekuće račune, iznosi 3,6 milijardi KM i veća je za 61,4 miliona KM ili 2% u odnosu na kraj 2019. godine. Oročena štednja čini 73,7% ukupne štednje građana i manja je za 3%, a štednja po viđenju bez tekućih računa građana čini 26,3% ukupne štednje građana i ostala je na istom nivou u odnosu na kraj 2019. godine.

Rast kredita i depozita u drugom entitetu

Banke sa sjedištem u RS su preko svojih filijala u Federaciji BiH plasirale 275,2 miliona KM kredita i imale su rast 5% u odnosu na kraj 2019. i prikupile su 344,8 miliona KM depozita koji su porasli 7% u odnosu na kraj 2019. godine.
Banke iz FBiH su u RS-u plasirale kredite u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi KM ili 21,8% ukupnih kredita plasiranih u Republici Srpskoj i na istom su nivou u odnosu na kraj 2019. godine. Banke iz FBiH su u RS-u prikupile depozita u iznosu od 984,1 miliona KM ili 13,4% ukupnih depozita u RS sa stopom rasta od 6% u odnosu na kraj 2019. godine.