Predstavnici gotovo 200 zemalja svijeta u Glasgowu su protekle dvije sedmice pregovarali i razmatrali daljnje korake u borbi protiv klimatskih promjena. Ukratko, dogovarano je sve kako bi se postigao barem kakav-takav dogovor.
On je i postignut, iako potpisnici kažu kako je riječ o kompromisu i nesavršenom zaključku, no ‘klimatski pakt’ iz Glasowa na koncu su potpisali svi prisutni predstavnici zemalja. Glasgow Climate Pact tako je donio nadogradnju onog pariškog, a i dalje kao osnovni cilj postavlja zaustavljanje globalnog zatopljenja na 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa. Zemlje potpisnice imat će cilj da ono svakako ostane ispod 2°C, a što je bliže moguće nivou od 1,5°C.
Obaveze koje su potpisnici preuzeli uključuju početak ukidanja korištenja energije ugljena, zaustavljanje isplate poticaja za industriju fosilnih goriva, uz ostvarivanje pravedne tranzicije na čiste izvore energije. Upravo oko ugljena bio je i jedan od najvećih prijepora, pa je u posljednji trenutak, zbog intervencije predstavnika Indije, u tekstu ‘izbacivanje’ ugljena kao energenta zamijenjeno ‘smanjenjem’. Isto tako, uvedena je i iznimka, pa se ovaj sporazum neće odnositi na korištenje ugljena u situacijama kada je ono popraćeno izdvajanjem ugljika iz emisija i njegovom trajnom pohranom, prenosi Bug.hr.
U skladu s dogovorom, uvest će se mehanizmi za međunarodnu trgovinu emisijama ugljika, tj. ‘ugljičnim kreditima’ koji će moći biti razmjenjivani među državama. Kad je riječ o finansijama, najrazvijenije su zemlje za očuvanje okoliša obećale izdvojiti 100 milijardi dolara do 2025. godine.
“Ono po čemu će ovaj dogovor biti ocijenjen neće biti činjenica da su zemlje na njega pristale, nego to kako će ga provesti u djelo i ispuniti preuzete obaveze. Težak rad počinje sada”, poručio je predsjednik konferencije COP26 Alok Sharma.