Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 2023. godine iznosio je 22,77 milijardi KM, što je za 1,96% manje u odnosu na prvu polovinu 2022. godine.
Ostvaren je izvoz iz BiH u vrijednosti od 8,91 milijarde KM, što je za oko 374 miliona KM odnosno 4,03% manje u odnosu na prvo polugodište 2022. godine, dok je vrijednost uvoza iznosila 13,86 milijardi KM, što je za samo 81 milion KM odnosno 0,58% manje u odnosu na prethodnu godinu.
Povećan je i ukupan ukupan spoljnotrgovinski deficit BiH koji je iznosio 4,95 milijardi KM što je za 6,23% više u odnosu na isti period 2022. godine, rečeno je danas na pres-konferenciji u prostorijama Komore BiH. Podatke su prezentovali predsjednik VTK BiH Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.
Kako je istaknuto, smanjenje ukupnog izvoza je posljedica smanjenja izvoza na pojedinačna tržišta EU uslijed usporavanja privredne aktivnosti u EU, te globalnih tržišnih neravnoteža izazvanih krizom u Ukrajini.
U strukturi uvoza dominiraju proizvodi metalskog, agroindustrijskog i hemijskog sektora, te uvoz nafte i naftnih derivata. Smanjenje uvoza ukazuje na pad domaće potražnje, pad potražnje za energentima uslijed stabilizacije tržišta, ali i smanjenje uvoza sirovina i repromaterijala za doradu.
Najznačajniji spoljnotrgovinski partner Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu 2023. godine je Evropska unija (73,1% izvoza i 66,4% uvoza); zatim zemlje CEFTA-e (sa 17,6% izvoza i 15,4% uvoza), dok se na sve ostale države i treća tržišta odnosi 9,3% izvoza i 18,3% uvoza.
Pojedinačno, sa ostvarenim obimom trgovine većim od milijardu KM su Hrvatska (16% izvoza i 18,08% uvoza), Srbija ( 12% izvoza i 13,84% uvoza), Njemačka (15,86% izvoza i 8,71% uvoza), Slovenija (8,79% izvoza i 8,37% uvoza) i Italija ( 8,56% izvoza i 7,74% uvoza).
