U Kostajnici kod Doboja ozvaničen početak radova na dionici autoputa na Koridoru 5c

0
393
Tegeltija u Kostajnici kod Doboja na ceremoniji početka radova izgradnje dionice autoputa na Koridoru 5c

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija danas je u Kostajnici kod Doboja prisustvovao ceremoniji početka radova na izgradnji druge dionice autoputa na Koridoru 5c.
Tegeltija je tom prilikom rekao da je izgradnja Koridora 5c najvažniji infrastrukturni projekt u BiH koji predstavlja veliki organizaciono-tehnički i finansijski izazov za sve nivoe vlasti.
“Moramo priznati da smo, poslije više godina nesnalaženja u realizaciji ovog projekta, mijenjanja trasa Koridora i projekata, traženja najboljih načina finansiranja, potrošili dosta vremena”, rekao je predsjedavajući Tegeltija obraćajući se prisutnima na svečanosti povodom zvaničnog početka radova na izgradnji dionice autoputa od Kostajnice do Putnikovog brda, na Koridoru 5c.

Tegeltija je poručio da se isto tako danas može reći da je veoma dobra situacija, kada su svi nivoi vlasti u BiH svjesni situacije u vezi sa ovim projektom, kada su javna preduzeća u oba entiteta i kadrovski i organizaciono spremna za ovako važan projekat i kada u Republici Srpskoj i Federaciji BiH postoje kompanije koje su spremne da realizuju najsloženije građevinske radove.
Današnjoj svečanosti kod Doboja pored Tegeltije, prisustvovali su i ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović, premijer RS-a Radovan Višković, ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić, direktor Autoputeva RS Dušan Topić i gradonačelnik Doboja Boris Јerinić, te predstavnici Delegacije EU u BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Druga dionica autoputa od Kostajnice do Putnikovog brda (dobojska obilaznica) dužine je šest kilometara, a rok za završetak radova je tri godine. Izvođač radova je kompanija Integral inženjering iz Laktaša, a radove nadzire IRD inženjering iz Rima.
Projekt je finansiran kreditnim sredstvima EBRD-a u iznosu od 150 miliona eura, te sufinansiran grant sredstvima Evropske komisije putem Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 38.768.800 eura.