Vlada FBiH danas je usvojila Strategiju upravljanja dugom od 2021. do 2023. godine. Strategija sadrži planove finansiranja potreba Vlade FBiH u naredne tri godine na vanjskom i unutarnjem tržištu, te indikativne mjere i alate potrebne za dostizanje usvojenih strategijskih ciljeva. Ti ciljevi su osiguranje sredstava za financiranje vladinih potreba uz prihvatljive troškove i rizike u srednjem i dugom roku, te razvoj domaćeg tržišta vrijednosnih papira.
S ciljem jednoobraznosti strategija na svim nivoima u BiH, pretpostavke troškova i cijena, za razdoblje koji pokriva Strategija, urađene su u suradnji s ministarstvima finansija BiH i Republike Srpske, te Direkcijom za finansije Brčko distrikta.
Srednjoročna strategija upravljanja dugom Vlade FBiH obuhvata portfelj duga kojim upravlja Vlada FBiH koji je odobrio Parlament BiH, odnosno ukupni vanjski dug FBiH, uključujući i onaj dio vanjskog duga koji je ugovoren radi proslijeđivanja krajnjim korisnicima, kao i ukupan unutarnji dug.
Portfelj duga koji je razmatran u Strategiji u iznosu od 5 milijardi i 832,6 miliona KM (3 mlrd i 662,4 miliona dolara) ili 26,40 posto BDP-a FBiH, a sastoji se od vanjskog duga od 4 milijarde i 982,7 miliona KM (3 mlrd 128,7 miliona dolara) ili 85,43 posto, te unutarnjeg od 849,9 miliona KM (533,6 miliona dolara) ili 14,57 posto portfelja duga.
Portfelj duga ima relativno nisku ponderiranu prosječnu kamatnu stopu od 1,5 posto, a prosječno vrijeme dospijeća za unutarnji dug je 3,3 godine, a za vanjski 6,2 godine.
Na osnovu postojećeg portfelja duga, očekivanog makroekonomskog okvira u trogodišnjem razdoblju, dostupnih izvora financiranja, a uzimajući u obzir pretpostavke budućih cijena i troškova zaduživanja, pripremljeno je nekoliko alternativnih strategija.
Federalna vlada danas je usvojila i izvještaj o provedbi Strategije upravljanja dugom u 2020. godini.