UniCredit: Ekonomski rast regije CIE u 2019. zadržat će oko 3,2%

Potrošnja, inozemna izravna ulaganja, EU fondovi i digitalna transformacija bit će ključni pokretači rasta u regionu Centralna i Istočna Evropa

0
492
Regija CIE ostaje važan pokretač rasta za UniCredit, rečeno je na Euromoney forumu u Beču

UniCredit je predstavio svoje dugoročne strateške poglede u regionu Centralna i Istočna Evropa i ključne pokretače rasta u okviru radionice koja se održala tokom godišnjeg Euromoney foruma za regiju CIE u Beču.
Tom prilikom je konstatovano da je posljednjih nekoliko godina regija CIE potvrdila svoju sposobnost generiranja rasta. Očekuje se da će ekonomsko okruženje u regiji CIE ostati pozitivno i u 2019. godini: predviđa se snažan rast BDP-a u većini zemalja (oko 3% ili više), premda s određenim cikličkim usporavanjem.
Nakon cikličkog vrhunca u 2017. godini (4,6% isključujući Rusiju i Tursku) i prosječnog rasta BDP-a od 3,7% u 2018. godini, ekonomski rast regije vjerovatno će ostati iznad potencijala u 2019. (oko 3,2% u prosjeku), no mogao bi usporiti u 2020. godini uslijed potencijalno slabije globalne trgovine.
Istaknuto je da članice EU u regiji CIE imaju potencijal zabilježiti bolje rezultate od drugih regija s tržištima u nastajanju zahvaljujući manjem oslanjanju regije CIE na priliv stranog kapitala, većem opsegu fiskalnih poticaja, labavijim finansijskim uvjetima, pristupu EU fondovima i pozitivnom učinku padajućih cijena dobara. Slovačka, Bugarska i Mađarska zabilježit će najsnažniji rast BDP-a u 2019. u regiji CIE.
Najveća ograničenja ekonomskom rastu u ovoj regiji predstavljaju: pooštravanje uslova na tržištima rada, pogotovo u Češkoj i Mađarskoj, te mogući tvrdi Brexit, što bi bilo štetno zbog novih trgovinskih prepreka koje bi mogle negativno uticati kako na izvoz regije CIE tako i na investicije. Slovačka i Češka predstavljaju najranjivija tržišta regije CIE u odnosu na nepovoljne okolnosti Brexita. Rusija i Turska mogle bi slijediti drugačije trendove, kao što je to bio slučaj u 2018. godini.

Pokretači rasta: Potrošnja, ino ulaganja, EU fondovi i digitalna transformacija

Domaća potražnja, a pogotovo potrošnja, pokretana niskom stopom nezaposlenosti i višim plaćama, predstavljat će glavne izvore ekonomskog rasta regije CIE, dok će izvoz biti podložan potencijalnom cikličkom usporavanju tokom idućih nekoliko godina.
Inozemna direktna ulaganja, koja su u prošlosti bila jedan od glavnih pokretača ekonomske transformacije regije – pogotovo u pogledu transfera tehnologije i znanja – i dalje će ostati važna no manje nego u prethodnom desetljeću. U nekim je sektorima regija CIE postala proizvodni ogranak Zapadne Evrope* pri čemu su ino-ulaganja postupno mijenjala opseg usredotočujući se na naprednije industrije, sve više uključujući i uslužni sektor. Stopa inozemnih direktnih ulaganja u odnosu na BDP ostala je iznad oko 2,5% tokom 2016.-2018. te se očekuje da će ostati na sličnom nivou tokom sljedećih nekoliko godina.
Uloga međunarodnih kompanija koje posluju u regiji ostaje relevantna: dodana vrijednost koja potječe od stranih firmi predstavlja više od 40% ukupne dodane vrijednosti (zamjenski pokazatelj BDP-a) u državama kao što su Mađarska, Slovačka, Rumunija i Češka**, koje su ujedno i u najvećoj mjeri integrirane unutar evropskog lanca vrijednosti.
Inozemna ulaganja dodatno nadopunjuju doprinosi EU fondova u državama regije CIE koje su članice Evropske unije. U periodu 2014.-2020. sredstva EU predstavljaju u prosjeku 2,9% BDP-a (150 milijardi eura za države članice EU u regiji CIE, isključujući Poljsku), pri čemu su godine 2019.-2020. najvažnije u pogledu privlačenja sredstava.
Digitalna transformacija predstavlja dodatne prilike za rast u regiji. Rasprostranjenost interneta u državama regije CIE povećala se za 20% od 2010. te sad obuhvaća blizu 75% populacije mjereno brojem pojedinaca koji koriste internet. Rasprostranjenost korištenja mobilnih telefona u državama regije CIE iznosi 120% mjereno brojem mobilnih pretplata na 100 stanovnika. Ove su brojke usporedive s brojkama većine tržišta Zapadne Europe, no zabilježile su veću brzinu konvergencije tokom posljednjih godina.

Značajan potencijal bankarstva u regiji CIE

Očekuje se da će u 2019. godinirast kreditiranja u bankarskom sektoru regije CIE biti prilično značajan, oko 4-4,4% (regija CIE, isključujući Rusiju i Tursku), pri čemu će kreditiranje građanstva – uslijed viših raspoloživih prihoda, niske stope nezaposlenosti i više potrošnje – rasti brže od kreditiranja preduzeća. Povećano zanimanje za kreditiranje građana tokom posljednjih godina vidljivo je i kad pogledamo strategije banaka vezano uz sinergijske učinke s drugim poslovnim područjima – kao što su osiguranje, upravljanje imovinom, leasing – i partnerstvima općenito.
Banke u regiji CIE još uvijek mogu pronaći prostora za rast kreditiranja putem pojednostavljivanja procesa kreditiranja (konsolidiranjem platformi koje obuhvaćaju veći broj kanala kreditiranja, optimiziranjem analiziranja kreditnog rizika) i putem digitalizacije (kako bi se unaprijedilo sveukupno korisničko iskustvo i kanali) kako bi mogle ponuditi personalizirane opcije koje se tiču proizvoda i pružanja usluga.
Postojeći ciklus kreditiranja razlikuje se od onog u prošlosti budući da se likvidnost banaka u regiji CIE poboljšala a situacija u pogledu kvalitete kredita nije usporediva sa situacijom u prošlosti (stopa nenaplativih kredita u prosjeku se smanjila s 14% u 2014. na 5% u 2018. u regiji CIE, isključujući Tursku i Rusiju).
Osim zdravog ekonomskog rasta, dugoročni potencijal za bankarstvo u srednjoj i istočnoj Evropi vidljiv je i u niskoj penetraciji bankarstva u smislu omjera kredita i BDP-a. Dok mnoge zemlje eurozone imaju omjer kredita i BDP-a viši od 100 posto, sva tržišta srednje i istočne Evrope trenutno imaju omjer manji od 70 posto, dok Rumunija, Mađarska, Srbija i Rusija imaju čak i manje od 50 posto.
Nadalje, nizak omjer kredita i depozita, znatno niži nego prije nekoliko godina (sva tržišta srednje i istočne Evrope osim Turske imaju omjer kredita i depozita ispod 100%, uz većinu tržišta srednje i istočne Evrope – Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunija, Slovenija, Hrvatska i Rusija, na oko 70-75%) također pridonosi tom potencijalu, kao i penetraciji digitalnog bankarstva.
Nivo korištenja digitalnog bankarstva u srednjoj i istočnoj Evropi trenutno je niža, ali brzo raste. Korištenje internetskog bankarstva više je nego udvostručeno između 2010. i 2017. godine u Češkoj, Mađarskoj, Turskoj, Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj. Također je stalno značajno viša od korištenja interneta za online kupovinu u regiji.
Bankarski sektor regije CIE u budućnosti će doživjeti nastavak poboljšanja učinkovitosti, čišćenja kreditnog portfelja i većeg fokusa na prihode i rast. Utrka za tržišni udio nastavlja se i postoji prostor za spajanja i preuzimanja.
Što se tiče prihoda banaka u prethodnim godinama, neto kamatni prihod oporavlja se od niskih nivoa u periodu 2015.-2016. i očekuje se da će u 2019. činiti dvije trećine prihoda u bankarskom sektoru srednje i istočne Evrope.
Troškovi također rastu, uz pritisak plaća, no očekuje se da će omjer troškova i prihoda ostati stabilan u periodu od 2020 do 2023. te da se neće ponoviti snažna poboljšanja zabilježena posljednjih godina. Očekuje se da će troškovi rizika, u smislu rezerviranja za potencijalne gubitke u odnosu na bruto kreditiranje, ostati vrlo niski (na 77 baznih bodova regiju CIE, osim Rusije i Turske), ali će se postupno ‘normalizirati’.
Poboljšana kvaliteta aktive – niži nenaplativi krediti koji se prenose u niža rezerviranja za potencijalne gubitke – bila je glavni pokretač profitabilnosti posljednjih godina: profitabilnost za tržišta srednje i istočne Evrope stalno raste na godišnjem nivou u periodu od 2013. do 2017. godine. Primjerice, povrat na kapital trenutno je oko 10 posto na nivou bankarskog sistema (regija CIE, osim Turske i Rusije) i očekuje se da će ostati na takvim nivoima.
“Ekonomski napredak u srednjoj i istočnoj Evropi u posljednja dva desetljeća bio je izvanredan. Regija CIE dobro je pokrivena bankama, visoko likvidna i obilježena visokim nivoom konkurentnosti u svim područjima“, rekao je Carlo Vivaldi, voditelj Divizije Srednja i Istočna Evropa u UniCreditu na godišnjem Euromoney forumu.
On je dodao da regija CIE i dalje ostaje važan pokretač rasta za Grupu. Naveo je i da su najveći kreditor u regiji CIE (64,2 milijarde eura***) s 11,7 posto tržišnog udjela (privatno i korporativno bankarstvo) u kreditiranju i čvrstom rastu u posljednjih 5 godina. UniCredit je rangiran kao br. 1 u srednjoj i istočnoj Evropi u ukupnoj aktivi****, te u prvih 5 u većini pojedinačnih zemalja srednje i istočne Evrope.
Povrat na dodijeljeni kapital u prvih devet mjeseci 2018. iznosi 15,7 posto, što naglašava snažnu profitabilnost Divizije Srednja i Istočna Evropa.
Nadalje, očekuje se da će broj korisnika mobilnog bankarstva porasti s 38,2 posto svih korisnika u trećem tromjesečju 2018. na 47 posto tokom iduće godine.
“Poslovno okruženje koje se brzo mijenja i izazovi koje nameće digitalni krajolik, uz potrebu stalnog poboljšanja korisničkog iskustva, postali su jedno od najvažnijih područja u koje kompanije ulažu. Kao rezultat toga, interakcije klijenata s njihovim bankama sve više karakterizira rastući stepen automatizacije kroz digitalne procese“, rekao je Andrea Diamanti, voditelj Odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za Srednju i Istočnu Evropu.
Aktivnost spajanja i preuzimanja u bankarskom sektoru srednje i istočne Evrope bila je snažna tokom 2018. godine. Prošle smo godine doživjeli kontinuiran uredni izlazak grčkih banaka s tržišta jugoistočne Evrope, konsolidaciju u Rusiji među državnim bankama pod vodstvom Centralne banke i najavljenu privatizaciju u Sloveniji i Srbiji.
Nakon dinamične 2018. godine, mogli bismo očekivati sličnu snažnu tržišnu aktivnost u 2019. godini koju pokreću tržišta jugoistočne Evrope zahvaljujući već najavljenim ponudama i inicijalnim javnim ponudama, smanjenju izloženosti rizicima nekih regionalnih grupa, kao i privatizacijama u pojedinim zemljama (npr. Sloveniji i Srbiji).
____________
*Automobilska industrija predstavlja najtipičniji primjer. U automobilskoj industriji, svi od 10 najvećih globalnih igrača (iz EU, SAD-a, Japana) proizvode u regiji CIE i 10 najvećih dobavljača prvog reda su također prisutni u regiji CIE. U posljednjih se 15 godina proizvodnja vozila u državama regije CIE utrostručila, premašivši 6 miliona vozila, od kojih su mnoga namijenjena izvozu. Unatoč već značajnom prisustvu proizvođača vozila, pritječu novi projekti i nova ino-direktna ulaganja (pri čemu ulaganja najavljena od strane Jaguar-Land Rovera i BMW-a imaju najveći učinak na ekonomiju regije CIE budući da svako pojedinačno premašuje milijardu eura). Uz to, inovacije u automobilskoj industriji (električna vozila, autonomna vožnja) mogu predstavljati dodatnu priliku za daljnja ulaganja u regiju.
**Prema podacima Eurostata.
***u septembru 2018.
****u junu 2018., uključujući Tursku

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here