Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o stečaju kojim se uređuju predstečajni i stečajni postupak, kao i pravne posljedice otvaranja i provođenja predstečajnog i stečajnog postupka, reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj i uputila ga Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje po hitnom postupku.
Kako je navedeno u obrazloženju za ovaj postupak, riječ je o tekstu koji sadrži zakonska rješenja neophodna za otklanjanje štetnih posljedica u poslovanju po poslovne subjekte nastale kao rezultat pandemije izazvane koronavirusom (COVID-19). Propisana su potpuno nova zakonska rješenja kojima se uvodi predstečajni postupak kao potpuno nova faza sudskog postupka, s ciljem revitalizacije poslovnih subjekata koji se susreću sa određenim poteškoćama u poslovanju i otklanjanja tih poteškoća kako bi poslovni subjekt ponovno nastavio s normalnim radom.
Ovaj zakonski tekst je u formi nacrta razmatrao Parlament FBiH, te je provedena opsežna javna rasprava, a kao njen završni dio organizirana je usmena sesija u zgradi Federalnog ministarstva pravde 21.2.2017. godine. Hitni postupak je predložen s ciljem otklanjanja štetnih posljedica po poslovne subjekte u FBiH, odnosno po kompletnu privredu u Federaciji BiH, kao i radi što bržeg privrednog oporavka Federacije BiH koji je evidentno neophodan zbog pandemije.
Zakon propisuje da je Finansijsko informatička agencija (FIA) nadležna, odnosno ovlaštena da pokrene prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika, ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti i da će se kazniti novčanom kaznom za prekršaj.
S obzirom na to da su ovim zakonom propisane dodatne nadležnosti FIA-i u pogledu stečajnog postupka, hitno je potrebno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o FIA-i, kojim će se propisati nadležnost ove agencije, koje su propisane ovim zakonom i tako uskladiti ova dva zakona.
U odnosu na raniji zakon, jasno su određena pravila čiji je cilj brže i transparentnije unovčenje imovine, što je preduslov bržeg i boljeg namirenja povjerilaca u stečajnom postupku.
