U Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) Bosne i Hercegovine danas je održana prezentacija studije ‘Potencijal zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u post-kovid periodu’ kojoj su prisustvovali predstavnici relevantnih ministarstava, agencija i institucuja svih nivoa vlasti u BiH.
Studija je rezultat zajedničkogt rada eksperata Projekta partnerstva komora Zapadnog Balkana i VTK BiH i Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije. Studija je procijenila pitanja – mogu li ekonomije Zapadnog Balkana imati koristi od ovih potencijalnih promjena u globalnoj proizvodnji, i ako da, kako bi se to moglo postići?
Odgovor na prvo pitanje nesumnjivo bi bio DA. Ekonomije Zapadnog Balkana svakako mogu imati koristi od mogućih promjena u globalnoj proizvodnji u narednim godinama. Ekonomije Zapadnog Balkana dolaze kao prirodan izbor za blizinu – geografski su blizu Njemačke (i Zapadne Evrope uopšte), i imaju najniže troškove proizvodnje u cijeloj Evropi.
Međutim, kako bi u potpunosti imao koristi od ovih vjerovatnih razvoja, analiza sugeriše da će Zapadni Balkan možda morati promijeniti narative oko svojih ekonomija, od destinacije koja nudi niske troškove za investitore, do destinacija koje nude visok kvalitet.
Očigledno je da zemlje regiona moraju da promijene strategiju za privlačenje stranih investitora i njihovo zadržavanje na teritoriji Zapadnog Balkana.
Kako bi se povećala atraktivnost Zapadnog Balkana kao destinacije za ulaganja, strategija bi mogla biti da se gleda dalje od jeftine radne snage i niskih poreza.
Nijedan intervjuisani investitor nije istakao poreze ili plate kao prepreku za ulaganje na Zapadnom Balkanu, ali su se mnogi od njih požalili da je kvalitet radne snage niži od očekivanog, da su institucije slabe, da obrazovanje treba poboljšati a poboljšanje kvaliteta radne snage pretpostavlja unapređenje obrazovnog sistema. Usko povezana sa kvalitetom radne snage je i njena dostupnost, koja zbog emigracije postaje problem na Zapadnom Balkanu.
Upravljanje je još jedna stvar koja se pokazala važnom za ulaganja na Zapadnom Balkanu.
Ekonometrijska analiza je pokazala da su efikasnost vlade, kvalitet regulative i vladavina prava značajne determinante SDI na zapadnom Balkanu, dok su istraživanja kompanija istakla važnost političke stabilnosti.
Ako ekonomije Zapadnog Balkana namjeravaju da se pojave kao atraktivne destinacije za SDI u svijetu nakon pandemije, poboljšanje upravljanja je ključni faktor. Infrastruktura se takođe čini veoma važnom, kako prema ekonometrijskoj analizi, tako i prema anketama kompanija, ali je situacija sa infrastrukturom još složenija.
Što se tiče programa beneficija koje pružaju vlade Zapadnog Balkana, analiza je pokazala da se investitorima sviđaju.
Studija potvrđuje da bi ekonomije Zapadnog Balkana mogle imati interes da pokušaju da razviju zajedničku regionalnu strategiju za privlačenje stranih investitora, pružajući isti, ili barem sličan, tip podsticaja. Ključna formulacija je da se ne smatramo konkurentima, već da razmišljamo kao o regiji u kojoj imamo više šansi za uspostavljanje bliskog lanca vrijednosti u budućnosti.
Ekonomije Zapadnog Balkana bi takođe mogle pokušati da više iskoriste potencijale koji proizilaze iz regionalne saradnje i integracije i ‘Zajedničkog regionalnog tržišta’, kada je u pitanju lokalni i regionalni izvor.
