Bioničko oko omogućilo Ruskinji da prvi put nakon 13 godina vidi svog muža

0
2025
Bioničko oko ujedinjuje elektroniku i biologiju

Slabovidna od rođenja, Antonina Zaharčenko je u potpunosti izgubila vid 2004. godine u dobi od 37 godina. Danas je, gotovo 14 godina kasnije, ovoj 50-godišnjakinji iz Čeljbinska zahvaljujući čipu ugrađenom u njezine oči djelomično obnovljen vid. Ona je 21. decembra prvi put nakon 13 godina ugledala svog muža.
Visokotehnološko bioničko oko se sastoji od elektroničkog implantata, naočala opremljenih kamerom i zasebnog dijela u kojem se obrađuje slika koju šalje kamera. Kamera snima i šalje sliku čipu koji je ugrađen u pacijentovo oko, a ona se zatim pretvara u sliku koju prima mozak.
Postoji najmanje deset verzija ove tehnologije, koja se zajednički naziva vizualnom protezom, a ova koja je uspješno ugrađena u Rusiji je samo jedna od mogućih opcija.
“Ovo je američka tehnologija razvijena tokom proteklih 10 godina”, rekao je Hristo Tahčidi, očni hirurg i direktor medicinskog centra u kojem je operacija izvršena.
On je dodao da bioničko oko ujedinjuje elektroniku i biologiju, a ovaj sistem trenutno prolazi kroz klinička ispitivanja i do sada je u svijetu izvedeno svega nekoliko desetina ovakvih operacija.
U Rusiji je ovaj zahvat bila tek druga po redu eksperimentalna operacija u kojoj je uspješno primijenjena tehnologija bioničkog oka. Prva ovakva operacija u Rusiji je izvedena u avgustu 2017. godine, a izveo ju je isti tim hirurga na čelu s Tahčidijem.

Antonina Zaharčenko iz Čeljbinska prvi put nakon 13 godina ugledala je svog muža

Oba pacijenta, međutim, nikada neće vidjeti svijet onako kako bi ga vidjeli da im je vid u potpunosti obnovljen. “Ova operacija je samo prva faza u razumijevanju toga kako funkcionira vizuelna proteza”, rekao je Tahčidi.
On je istakao da je čip tokom operacije ugrađen u makulu, središnji dio mrežnice, i pacijent može vidjeti pikseliziranu sliku. Za razliku od višepikselne slike, pacijent će vidjeti svjetlosni uzorak koji je daleko manje živopisan. To je zapravo sistem svjetlosnih kodova koji će se trebati razvijati.
Procjenjuje se da ova operacija košta oko 120 hiljada eura, tako da ovaj inovativni zahvat može priuštiti jako mali broj pacijenata koji pate od gubitka vida, navodi Russia Beyond.
Ove dvije uspješne operacije su financirale brojne dobrotvorne organizacije, medicinske ustanove i komercijalni fondovi