Referentna mjera za svjetske cijene hrane porasla je u februaru, dostigavši najviši nivo svih vremena, predvođena biljnim uljima i mliječnim proizvodima, saopćila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).
FAO indeks cijena hrane u februaru je u prosjeku iznosio 140,7 bodova, što je 3,9 posto više u odnosu na januar, 24,1 posto iznad nivoa prethodne godine i 3,1 poen više nego što je bilo u februaru 2011.
Indeks cijena biljnih ulja FAO porastao je za 8,5 posto u odnosu na prethodni mjesec i dostigao novi rekord, uglavnom zbog povećanih kotacija palminog, sojinog i suncokretovog ulja. Oštar porast indeksa cijena povrća bio je uglavnom vođen održivom globalnom uvoznom potražnjom, koja se poklopila s nekoliko faktora na strani ponude, uključujući smanjenu izvoznu dostupnost palminog ulja iz Indonezije, vodećeg svjetskog izvoznika, niže izglede za proizvodnju soje u Južnoj Americi, i zabrinutost zbog manjeg izvoza suncokretovog ulja zbog poremećaja u crnomorskoj regiji.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda bio je u prosjeku 6,4 posto viši u februaru nego u januaru, usljed manjih zaliha mlijeka u zapadnoj Evropi i Okeaniji od očekivanog, kao i stalnom potražnjom za uvozom, posebno iz Sjeverne Azije i Bliskog istoka.
FAO indeks cijena žitarica porastao je za 3 posto u odnosu na prethodni mjesec, usljed rastućih kotacija za grubo zrno, s međunarodnim cijenama kukuruza koje su porasle za 5,1 posto, zbog kombinacije kontinuirane zabrinutosti oko uslova usjeva u Južnoj Americi, neizvjesnosti oko izvoza kukuruza iz Ukrajine, i rastuće izvozne cijene pšenice. Svjetske cijene pšenice porasle su za 2,1 posto, uglavnom odražavajući neizvjesnost oko globalnih tokova ponude iz crnomorskih luka.
Međunarodne cijene riže porasle su za 1,1 posto, usljed velike potražnje kupaca iz bliskoistočne Azije i apresijaciji valuta nekih izvoznika u odnosu na američki dolar.
FAO indeks cijena mesa porastao je za 1,1 posto od januara, a međunarodne kotacije goveđeg mesa dostigle su novi rekord usljed velike globalne potražnje za uvozom. Dok su cijene svinjskog mesa porasle, cijene ovčijeg i živinskog mesa su pale, djelimično zbog velikih izvoznih zaliha u Okeaniji i smanjenog uvoza iz Kine nakon završetka proljetnog festivala.
FAO indeks cijena šećera pao je za 1,9 posto zbog povoljnih izgleda za proizvodnju u glavnim zemljama izvoznicama poput Indije i Tajlanda, kao i poboljšanih uslova uzgoja u Brazilu.
“Zabrinutost oko uslova usjeva i adekvatne izvozne dostupnosti objašnjavaju samo dio trenutnog globalnog povećanja cijena hrane. Mnogo veći poticaj za inflaciju cijena hrane dolazi od vanjske proizvodnje hrane, posebno iz sektora energije, đubriva i stočne hrane
Svi ovi faktori imaju tendenciju da smanje profitne marže proizvođača hrane, obeshrabrujući ih od ulaganja i širenja proizvodnje”, rekao je ekonomista FAO-a Upali Galketi Aratchilage.
FAO indeks cijena hrane mjeri prosječne cijene tokom mjeseca, tako da februarsko očitavanje samo djelimično uključuje tržišne efekte koji proizlaze iz sukoba u Ukrajini.
Svjetska proizvodnja pšenice i kukuruza u porastu
FAO je također objavio svoj najnoviji Izvještaj o ponudi i potražnji žitarica, s preliminarnom prognozom za svjetsku proizvodnju žitarica u 2022. Smatra se da je globalna proizvodnja pšenice na putu da poraste na 790 miliona tona, uz očekivane visoke prinose i ekstenzivnu sadnju u Sjevernoj Americi i Aziji, nadoknađujući vjerovatno blagi pad u Evropskoj uniji i negativan uticaj uslova suše na usjeve u nekim od sjevernoafričkih zemalja.
FAO je također povisio prognozu svjetske trgovine žitaricama na 484 miliona tona, što je povećanje od 0,9 posto u odnosu na nivo 2020/2021. Ova prognoza ne pretpostavlja potencijalne uticaje sukoba u Ukrajini.
Očekuje se da će proizvodnja žitarica u 47 svjetskih zemalja s niskim dohotkom s deficitom hrane (LIFDC) pasti za 5,2 posto u marketinškoj sezoni 2021/2022 u odnosu na 2020/2021, zbog sukoba i ekstremnih vremenskih događaja. To ukazuje na povećanje od osam posto ukupne potrebe za uvozom od strane LIFDC-a na 66,6 miliona tona.
