Završna konferencija projekta Media Circle – Odgovor građana na klijentelizam u medijima u Jugoistočnoj Evropi održana je danas u Sarajevu.
Nijedna od zemalja Jugoistočne Evrope koje su obuhvaćene mjerenjem klijentelizma u medijima nema pozitivan indeks. U ukupnom poretku, najpovoljniji indeks ima Hrvatska (-0,32), a slijede Srbija (-0,50), Crna Gora (-0,55) i Makedonija (-0,58). Na začelju poretka nalaze se Rumunija i Bosna i Hercegovina sa indeksom od -0,67.
Indeks klijentelizma u medijima na temelju empirijskih podataka mjeri politički uticaj na medije, postojeće stanje zakonodavnog i institucionalnog okvira medija, te ključna ekonometrijska mjerenja realnosti u kojoj mediji i novinari rade u zemljama jugoistočne Evrope
“Istraživanjem smo izvršili horizontalno i vertikalno mjerenje kroz prikupljanje empirijskih podataka u zemljama Jugoistočne Evrope. Podaci daju i dodatni uvid u pojedinačna stanja u ovim zemljama“, rekao je direktor Partnerstva za društveni razvoj Munir Podumljak koji je predstavio ciljeve, metodologiju i osnovne nalaze regionalnog istraživanja, prenosi agencija Patria.
Gorući problemi koje je istraživanje detektiralo u zemljama uzorka jeste netransparentnost vlasništva nad medijima i medijskih politika te ulazak osoba povezanih s organiziranim kriminalom u vlasništvo nad medijima. Pored toga, registrovan je netransparentan utjecaj oglašivačkih agencija osobito u digitalnom marketingu, a digitalni mediji prepoznati su kao potpuno neregulirana nova moć na tržištu.
Prema rezultatima istraživanja, situacija u BiH je najgora od svih zemalja regije. Alem Sinanović iz organizacije Vesta, istakao je kako je istraživanje u BiH prve godine išlo teško i sporo zbog zatvorenosti institucija.
“U trećoj godini dobili smo više od 80% odgovora na naše upite prema institucijama, ali je najvažnije da smo svi dobili kredibilan način za prikupljanje kvalitetnih i empirijskih podataka”, rekao je Sinanović.
Nebojša Ilijevski iz makedonske organizacije Public, kaže kako su mjerenja u Makedoniji pokazala penetraciju organiziranog kriminala u vlasništvo nad medijima.
“Najviše zabrinjava postojanje ‘neobjavljenih ugovora’. Nominalni vlasnici su navedeni kao formalni vlasnici u sudskom registru, međutim ugovori između nominalnih i stvarnih vlasnika nisu priloženi u spisu”, rekao je Ilijevski.
Ana Hećimović iz Partnerstva za društveni razvoj PSD istakla je da i Hrvatska ima problem vlasništva nad medijima koje je u rukama pripadnika zločinačke organizacije, kao i da je u periodu istraživanja zabilježen slučaj sumnjive i netranparentne prodaje regionalnog štampanog izdanja Novi list.
Potpuna transparentost vlasništva nad medijima istaknuta je kao prvi prioritet koji moraju rješavati sve buduće politike uređenja medijskog prostora.
