Preko 60% globalne potražnje za zlatom odnosi se na nakit i investicije

0
658
Ukupna svjetska potražnja za zlatom od septembra 2020. iznosila 5,29 miliona kilograma ili 186,8 miliona unci

Poznato je da potražnja za zlatom u istaknutim sektorima globalno utječe na cijenu plemenitih metala. Prema podacima britanskog Buy Shares-a, većina globalne potražnje za zlatom je u nakitu (37,29%) i investicijama (26%).
Buy Shares navodi da je od septembra 2020. godine ukupna globalna potražnja za zlatom iznosila 5,29 miliona kilograma ili 186,8 miliona unci.
Potražnja centralnih banaka za zlatom iznosila je 12,14%. Ostali značajni sektori u potražnji za zlatom uključuju potražnju za polugama (7,45%), industriju (6,07%), elektroniku (4,86%), kovanice (3,85%), medalje (1,13%), ostalo (0,92%). Stomatologija je zabilježila najmanje potražnje sa 12.587 kilograma ili 0,23%.
“Zlato kao investicija podložno je cikličnoj volatilnosti, jer mnogi investitori nagađaju o njegovoj vrijednosti. Velika potražnja za zlatom za investicijama može se povezati s činjenicom da se plemeniti metal smatra sigurnim utočištem u slučaju volatilnosti tržišta. Ove godine, tržište je doživjelo najveću stopu volatilnosti zbog ekonomskog utjecaja pandemije koronavirusa. Općenito, zlato se može koristiti u portfeljima kako bi zaštitilo kupovnu moć, smanjilo volatilnost i umanjilo gubitke u trenucima tržišnog šoka”, navodi se u istraživanju.

Kina je u svijetu vodeća sa potražnjom za zlatom 

Istraživanje Buy Shares također je analiziralo zemlje u svijetu s najvećom potražnjom za zlatom. Istraživanje je obuhvatilo 15 vodećih zemalja čija je potražnja iznosila 2.042.725 kilograma (72.054.992 unci) od septembra 2020. godine.
Kina je vodeća sa potražnjom za zlatom u ukupnom iznosu od 700.442 kilograma, dok je Indija druga sa 625.561 kilogram. Sjedinjene Američke Države su sa 148.316 kilograma treće po potražnji zlata što je gotovo pet puta manje u odnosu na Kinu.
Turska i Njemačka izbile su na četvrto i peto mjesto sa 100.380 kilograma i 90.472 kilograma.
Iako je zlato godinama bilo dominantno utočište za investitore zbog nedostatka održive alternative, posljednjih godina stručnjaci vjeruju da je ovaj plemeniti metal dosegnuo vrhunac jer se rezerve zlata vade brže nego što se zamjenjuju.
Pozicija zlata kao sigurnog utočišta suočena je i s prijetnjom Bitcoina i drugih kriptovaluta. Neke centralne banke čak razmatraju stvaranje digitalnih sredstava vezanih za njihove lokalne valute za obavljanje plaćanja. Pristalice digitalnog ‘novca’ mišljenja su da se kriptovalute pojavljuju kao savršena sigurna utočišta. Međutim, Bitcoin je pokazao da nije u korelaciji s cijenom zlata, već s tržištem dionica, navodi Buy Shares.