U novom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke navodi se da su izgledi za Zapadni Balkan i dalje nepovoljniji, te da se očekuje usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023. čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije.
“U svim zemljama Zapadnog Balkana dolazi do usporenja rasta poslije snažnog rasta nakon pandemije. Rast je usporio u 2022. a očekujemo usporavanje i u 2023. godini. I dalje rast nastavlja biti vođen investicijama i potrošnjom. Kada je u pitanju zaposlenost, dolazi do povećanja, međutim nezaposlenost je i dalje visoka i to naročito nezaposlenost mladih koja iznosi 28,5 posto u regionu”, izjavila je ekonomistica Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.
Inflacija na Zapadnom Balkanu u 2022. zabilježila je najviši nivo u prethodne dvije decenije, a pritisci na cijene ostali su povišeni i početkom 2023. godine. Projicira se da će inflacija u 2023. godini ostati na oko 5 posto, što je znatno iznad nivoa prije pandemije.
U Bosni i Hercegovini se u 2023. godini očekuje usporavanje rasta realnog BDP-a na 2,5 procenta, kako se rast privatne potrošnje bude prepolovio zbog smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit izvoza bude dalje povećavao zbog malog rasta glavnih izvoznih tržišta BiH u Evropskoj uniji.
Hlivnjak je kazala da je BiH, pored Crne Gore jedina zemlja regiona koja je u 2022. godini produbila deficit, uslijed veće potrošnje.
“Kada je u pitanju dug, BiH je umjereno zadužena. Od svih zemalja u regionu samo Kosovo ima manji nivo zaduženosti od BiH. To je pozitivno. Sve zemlje su uspjele smanjiti dug na nivo ispod pandemijskog, izuzev Sjeverne Makedonije”, kazala je Hlivnjak.
Srednjoročni izgledi za Zapadni Balkan i dalje su pozitivni iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova, poručuju iz Svjetske banke.
