Veličina prtljažnika presudna za nabavku službenih vozila putem javnih nabavki

0
629
Aktuelni sistem potpuno obesmišljava javne nabavke, rečeno je na pres-konferenciji u Banja Luci

Prema analizi 4.457 praćenih postupaka javnih nabavki u BiH tokom 2018. godine, izgleda da je veličina prtljažnika najmanje zapremine 550 litara presudni kriterij prilikom nabavke službenih vozila, istaknuto je danas na pres-konferenciji u Banja Luci, na kojoj je bilo riječi o monitoringu javnih nabavki.
Analiza timova Fonda otvoreno društvo BiH, Razvojne agencija Eda Banja Luka, Transparency International BiH, Centra za istraživačko novinarstvo BiH i UG Tender Banja Luka, obavljena u period januar-novembar 2018., obuhvatila je postupke javnih nabavki u vrijednosti od preko dvije milijarde KM (preciznije 2.012.758.792,14 KM).
Prema Mervanu Miraščiji iz Fonda otvoreno društvo BiH, postoje pozitivna kretanja i ohrabrujući pomaci od strane Agencije za javne nabavke koja najavljuje izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH.
”Aktuelni sistem potpuno obesmišljava javne nabavke odnosno legalizira bezočnu pljačku javnih sredstava koja se svakodnevno dešava i, bez obzira na kontinuirano dokumentovanje nezakonitosti, ne obustavlja niti sankcionira”, kaže Miraščija.
Monitoring je proveden za 2.145 postupaka nabavke roba, 1.107 nabavke usluga, i 1.205 za nabavke radove. Osjetno je povećanje praćenih postupaka javnih nabavki i utrošenih sredstava u izbornoj godini, za skoro 40%.
Nepoštivanje odredbi Zakona o javnim nabavkama od strane ugovornih organa ima posljedice ne samo po ugovorni organ, koji nije u stanju isporučiti robu, uslugu ili radove određenog kvaliteta i u određenom obliku, nego i cjelokupni integritet sistema javnih nabavki, jer netrasparentnost i neadekvatna kontrola realizacije ugovora praktično poništava prethodno provedeni postupak izbora dobavljača.
Jedan takav primjer je i Služba za zajedničke poslove institucija BiH gdje je, pri realizaciji OS za isporuku sedam artikala, a kroz odstupanja od ugovorenih količina pojedinih artikala, čak i bez izmjene ugovorenih cijena, dovela do toga da iznos stvarno utrošen za nabavku bude veći nego u slučaju da je izabrana drugoplasirana ponuda. Posljedica ovakvog ‘praćenja’ je ta da zapravo nije izabran najpovoljniji ponuđač.
Nabavka uniformi i dijelova uniformi, gdje je ugovorni organ Federalna uprava policije, ukupne vrijednosti 74.000 KM, primjer je u kojem ugovorni organ određuje procijenjenu vrijednost kao procijenjenu tržišnu vrijednost, a u konkretnom slučaju cijena npr. beretke od 82 KM je iznad tržišne vrijednosti.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here