Vlada Federacije BiH se, na današnjoj sjednici u Sarajevu, izjasnila o zaključku kojim ju je Predstavnički dom Parlamenta FBiH zadužio da, kroz dijalog sa socijalnim partnerima, najkasnije do 15.2.2021. godine uputi u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku novi Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica za vrijeme trajanja recesije.
U izjašnjenju Vlade FBiH je navedeno da je u ovoj godini predviđen blagi rast bruto nacionalnog dohotka od 2,8 posto u odnosu na 2020. godinu, te bi donošenje Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica za vrijeme trajanja recesije, kojim bi bila propisivana bilo koja privremena obustava primjene određenih propisa, bilo u suprotnosti s principima tržišne ekonomije.
Vlada FBiH je u saopćenju navela da je u ovoj godini nastavila sa ekonomskim politikama s ciljem oporavka i stabilizacije privrede. Te politike se, prije svega, odnose na dostizanje nivoa zaposlenosti prije stanja nesreće i dalje očuvanje radnih mjesta, te fiskalnu stabilnost budžeta i vanbudžetskih fondova, a posebno stabilnost zdravstvenog sistema.
U okviru pojedinih programa, Vlada će stimulirati kreditiranje poslovnih subjekata uz garancije Garancijskog fonda, te regresirati i kamate za sve korisnike tako osiguranih kredita. Uz postojeće programe i mjere u okviru određenih resora, bit će nastavljeno finansiranje iz Fonda za stabilizaciju, što će predstavljati značajan podstrek oporavku i stabilizaciji privrede. Kroz transfere nižim nivoima vlasti također postoji mogućnost finansiranja određenih programa koji će voditi oporavku mikro i malog preduzetništava. Također, nastavak investiranja u javne investicije (koje su u većoj mjeri finansirale međunarodne finansijske institucije) i fiskalna stabilnost na svim nivoima vlasti u FBiH, uz održavanje i blago povećanje potrošnje, doprinijet će stabilizaciji i ekonomskom rastu, saopćeno je iz Vlade FBiH.
U tom pravcu interveniranje Federacije BiH je izvršeno u okviru Budžeta za 2021. godinu i Zakona o njegovom izvršavanju.
Planirana su značajna sredstva u Fond za stabilizaciju privrede od 150 miliona KM, za Program zapošljavanja 50 miliona KM, za finansijsku pomoć nižim nivoima vlasti, kantonima 200 miliona KM i 30 miliona KM općinama, za jačanje Garancijskog fonda dodatnih 25 miliona KM.
Kada je riječ o zakonskoj regulativi, Vlada FBiH smatra da treba ubrzati postupke donošenja propisa koji će imati pozitivne efekte na brži ekonomski razvoj (u oblasti finansijskog sektora, poreznih politika, poboljšanja poslovnog okruženja: digitalizacija, primjena elektronskog potpisa, reforme u osiguranju i smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje, nastaviti sa reformama u oblasti javne potrošnje i sl.).
Usvojen Program ekonomskih reformi do 2023.
Vlada FBiH danas je usvojila Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za period od 2021. do 2023. godine. Ovaj dokument će biti dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na nivou BiH koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za ovaj trogodišnji period.
Oporavak ekonomije će, navedeno je, ovisiti i od uspješnosti provođenja brojnih strukturnih reformi. S ciljem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta nakon pandemije, dodatno je naglašena i provedba već ranije planiranih srednjoročnih mjera unapređenja poslovnog okruženja, rasterećenja privrede i povećanja stepena konkurentnosti.
U ovom programskom periodu, navodi se, nastavit će se sa smanjenjem poreznog opterećenja rada, čime se procjenjuje smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja rada, mjerenog OECD metodologijom, kao suma poreza i doprinosa u odnosu na ukupan trošak poslodavca po osnovu rada, s trenutnih 36,42 na 35,22 posto.
Izvoznicima date garancije od 19 miliona KM
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije informisalo je Vladu FBiH o garancijama Garancijskog fonda za kreditno-garantne programe za izvoznike i za velika preduzeća, sa stanjem na 31.12.2020. godine.
Krajem 2020. je na ime garancija iz kreditno-garantnih programa za sedam izvoznika izdano garancija u ukupnom iznosu od 6.972.500 KM, a za jedno veliko preduzeće 2.000.000 KM. Dakle, riječ je o ukupno izdanim garancijama od 8.972.500 KM.
Istovremeno je za devet izvoznika odobreno još 7.877.500 KM garancija, a za dva velika preduzeća 2.200.000 KM, što ukupno iznosi 10.077.500 KM.
Inače, na osnovu Uredbe o načinu finansiranja i upravljanja Garancijskim fondom, ukupan iznos garancija koje mogu biti izdane po programima Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije iznosi po 100 miliona KM. Ukupan iznos garantovanih obaveza Fonda prema jednom ili grupi povezanih poduzetnika ne može biti veći od 5 miliona KM. Garancija Fonda za pojedinačni kredit iznosi 50 posto glavnice, ali ne više od 3 miliona KM.
