Za oporavak svijeta potrebno 10 biliona dolara

0
333
Članice grupe G7 trebalo bi da izdvoje 10.000 milijardi dolara za oporavak baziran na ulaganjima

Članice grupe G7 trebalo bi da izdvoje 10.000 milijardi dolara kako bi podstakle oporavak baziran na ulaganjima, čije će težište biti na vakcinaciji protiv Covid-19 i energetskoj tranziciji, pokazalo je istraživanje.
G7 osnovan je 1975. godine kao forum najbogatijih država Zapada na kojem se raspravljalo o krizama poput naftnog embarga Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC).
Dnevni red samita zakazanog od 11. do 13. juna u Kornvolu otkriva nove prijetnje, kako ih vide u G7, uključujući Kinu, Rusiju, klimatske promjene i pandemiju koronavirusa.
Domaćin samita biće britanski premijer Boris Džonson, budući da Britanija trenutno predsjedava Grupom, a očekuje se da će u Kornvol doputovati i američki predsjednik Džo Bajden.
Džonson je uoči samita zatražio istraživanje o prioritetima Grupe, a njegov autor, profesor Londonske škole ekonomije Nikolas Štern konstatira da je G7 kao forum presudna prilika da najbogatije privrede Zapada sprovedu stvarnu promjenu u svjetskoj ekonomiji.
“Prelazak na klimatski otporan svijet bez emisija (štetnih gasova) je najveća ekonomska, poslovna i komercijalna prilika našeg doba”, ocijenio je Štern, prenosi SEEbiz.
Zemlje G7, smatra Štern, trebalo bi u ovoj deceniji, ali i nakon toga postaviti zajednički cilj i povećati godišnja ulaganja za dva posto BDP u poređenju s pretpandemijskim periodom i poboljšati kvalitet ulaganja, predložio je.
To znači da bi ulaganja u narednih deset godina trebalo da se povećaju za dodatnih oko hiljadu milijardi dolara godišnje.
Čelnici G7 trebalo bi se da se pobrinu i za ravnomjernu vakcinaciju ljudi širom svijeta i odmah osiguraju preostalih 20 milijardi dolara za COVAX, globalni program nabavke vakcina za siromašne zemlje.
G7 bi trebalo da se obaveže i na ukidanje svih subvencija za fosilna goriva najkasnije do 2025. godine i preuzme vodeću ulogu u opsežnoj energetskoj tranziciji, a trebalo bi razmotriti i uvođenje minimalnog globalnog korporativnog poreza od 21 posto, sugeriše Štern.